Lav Tolstoj: Ko je bio Muhammed

Lav Tolstoj, ruski književnik

Muhammed je osnivač i poslanik islamske vjere koju slijedi oko dvjesto miliona ljudi širom svijeta. Rođen je u Arabiji 570. godine nakon rođenja Isaa, a.s., od siromašnih roditelja. U mladosti je bio pastir i od ranih dana sklon povlačenju u samoću, u pustinju i osamljena mjesta, gdje je razmišljao o Bogu i služenju Njemu.

Arapi njegovog vremena obožavali su mnoga božanstva i pretjerivali u njihovom veličanju. Prinosili su im razne žrtve, pa čak i ljudske. Kako je Muhammed odrastao, sve više je bio uvjeren u neistinitost tih božanstava i da je vjera njegovog naroda pogrešna, te da postoji jedan istinski Bog za sve ljude.

To uvjerenje je raslo u njegovoj duši sve dok nije osjetio potrebu da pozove svoj narod da prihvati ono u što je čvrsto vjerovao. Unutrašnji osjećaj ga je vodio ka tome da ga je Bog izabrao da uputi svoj narod, da sruši njihovu lažnu vjeru i obasja njihove poglede svjetlom istine. Tako je počeo pozivati u ime Jednog Jedinog Boga, prema onome što mu je objavljeno i u skladu s njegovim dubokim uvjerenjem.

Suština vjere koju je Muhammed pozivao može se sažeti u sljedeće:

– Bog je jedan i nema drugog boga osim Njega, te nije dopušteno obožavati više božanstava.
– Bog je milostiv i pravedan.
– Konačna sudbina čovjeka ovisi o njemu samom: ako slijedi Božiji zakon i izvršava Njegove naredbe, bit će nagrađen na Ahiretu; a ako ih krši, bit će kažnjen.
– Sve na ovom svijetu je prolazno i nestaje, a samo Bog ostaje.
– Bez vjere u Boga i izvršavanja Njegovih zapovijedi nema istinskog života.
– Bog naređuje ljudima da vole Njega i jedni druge; ljubav prema Bogu očituje se u molitvi, a ljubav prema ljudima u pomaganju, dijeljenju radosti i teškoća te praštanju.
– Vjernici su dužni da se udalje od strasti i pretjeranog vezivanja za ovosvjetske užitke, da ne robuju tijelu nego da uzdižu dušu, da budu umjereni i predani radu i trudu.

Muhammed nije tvrdio da je jedini Božiji poslanik, već je vjerovao i u poslanstvo Musaa i Isaa, a.s., te je govorio da Jevreji i kršćani ne trebaju biti prisiljavani da napuste svoju vjeru, već da slijede upute svojih poslanika.

U prvim godinama svoje misije podnio je mnoga progonstva od strane sljedbenika stare vjere, kao i svaki poslanik prije njega koji je pozivao istini. Ipak, ta iskušenja nisu oslabila njegovu odlučnost, već je ustrajao u svom pozivu.

Vjernici su se razlikovali od drugih po svojoj skromnosti, odricanju od dunjaluka, ljubavi prema radu i zadovoljstvu, te su pomagali jedni drugima u teškoćama.

Nije prošlo mnogo vremena, a ljudi oko njih počeli su ih duboko poštovati, a broj vjernika se iz dana u dan povećavao.

Iako su neki od sljedbenika, iz gorljivosti prema vjeri, oštro gledali na idolopoklonstvo i zabludu oko sebe, oni nisu dopuštali prolijevanje krvi radi materijalne koristi, ali nisu ni prihvatali popuštanje pred onima koji su ustrajali u zabludi.

Ako se širenje islama nije svidjelo nekim budistima i kršćanima, to ne mijenja činjenicu da su muslimani u ranim vremenima bili poznati po čestitosti, čistoći života, iskrenosti i plemenitom moralu, čime su zadivili ljude oko sebe.

Jedna od vrijednosti islama jeste i lijep odnos prema kršćanima i Jevrejima. Islam je preporučio dobročinstvo prema njima i dozvolio muslimanima da stupaju u brak s njihovim ženama, uz pravo da one zadrže svoju vjeru, što jasno ukazuje na veliku toleranciju.

Nema sumnje da je Muhammed jedan od velikih reformatora koji su značajno služili društvu. Dovoljno mu je časti što je uputio čitav jedan narod ka istini, okrenuo ga miru i skromnosti, spriječio prolijevanje krvi i ljudske žrtve, te otvorio put napretku i civilizaciji. To je djelo koje može učiniti samo izuzetna ličnost – i takav čovjek zaslužuje poštovanje i priznanje.

Poznati ruski književnik, autor čuvenog romana „Rat i mir“, jednog od temelja ruske književnosti. Umro 1910. godine.

Lav Tolstoj, Mudrosti o Poslaniku Muhammedu, str. 8 i dalje.

Prijevod i obrada: akos.ba