Sarajlija Muamer Mujčić: Izradom maketa bosanske kuće protiv zaborava tradicije

Glavni grad Bosne i Hercegovine, Sarajevo postao je nezaobilazna destinacija za turiste iz svih dijelova svijeta.

Dok šetaju ulicama Sarajeva, osim što imaju priliku vidjeti tragove višestoljetne historije koja je obilježila ovaj prelijepi grad, u maloj radnji na Baščaršiji imaju priliku upoznati se i sa tradicionalnom bosanskom kućom, a sve to zahvaljujući radu i trudu Sarajlije Muamera Mujčića.

– Cilj prikazivanje nekadašnjeg života – 

Na policama male radnje na Baščaršiji, koja nosi ime “Bosanska bajka”, izložene su na desetine maketa tradicionalne bosanske kuće, a riječ je o ručnim radovima ovog talentiranog Sarajlije.

Da stvar nije samo komercijalnog karaktera, potvrđuje i Mujčić u razgovoru za Anadolu Agency (AA), koji ističe da je njegov cilj prije svega bio da mlađim generacijam, ali i turstima koji dolaze u Sarajevo, prenese bosansku tradiciju, odnosno da upoznaju instituciju bosanske kuće.

Mujčić naglašava kako se u današnje vrijeme vrlo malo ljudi bavi tom tematikom, te da je i to jedan od razloga koji je njega naveo da pravi makete bosanske kuće.

“Cilj je svakako da pokažem ljudima kako se prije živjelo i kako smo imali jedan udoban život, kako se porodica u bosanskim kućama održavala i kako je život tada bio, rekao bih, sporiji, a samim time i ljepši”, kazao je Mujčić.

Na pitanje koliko je vremena potrebno da se napravi jedna maketa bosanske kuće, kazao je kako sve to zavisi od kuće, raspoloženja, inspiracije. Dio vezan za samo drvo se radi u radionici, a nakon toga u radnji se nastavlja sa slikanjem i ostalim detaljima.

“To može trajati dva, tri, pet dana, neke makete ne budu gotove ni za mjesec”, kazao je Mujčić.

– Bosanske kuće posebno interesantne turistima iz Kine- 

Dodao je kako je naišao na vrlo pozitivne reakcije, kako građana Sarajeva, tako i turista iz svih dijelova svijeta. Bosanske kuće su, kako je istakao, posebno interesantne turistima iz Kine.

“Gostima je interesantno i zadovoljni su. Prije svega to je nešto drugačije, ručni je rad i tradicionalno”, naglašava Mujčić.

Na pitanje šta za njega predstavlja bosanska kuća, Mujčić objašnjava kako je ona mjesto gdje sve počinje.

“Puno slušamo o porodici, kako vratiti porodicu na prvo mjesto. A to je u bosanskoj kući bilo primarno. Porodica je bila na prvom mjestu. Tu se rađalo, živjelo, umiralo. Igrala su se djeca, ašikovalo se. To je osnovna stvar u našoj bosanskoj kulturi i tradiciji”, objasnio je Mujčić.

U brošuri koji Mujčić dijeli posjetiocima i kupcima u njegovoj radnji, napisano je sljedeće:

“Stare bosanske kuće, građevine koje karakteriše specifičan arhitektonki stil, koji se stotinama godina formirao na ovim prostoima. Ove nijeme svjedokinje prošlosti i načina života naših predaka, usamljene i tužne, kao da žele ispričati neku zaboravljenu i tajanstvenu priču o davnim vremenima, kada je u nutar njenih zidova bujao život.”

Akos.ba