Pravopis bosanskog jezika: 4. lekcija — Glas J

7 GLAS J

53. Izgovor glasa j ovisi o njegovu položaju u riječi kao i o tomekoji su mu glasovi susjedni. Najizrazitijeg je izgovora početni glas j kojemu slijedi samoglasnik u (jučer, jutro), dok je središnje i krajnje j manje iliviše oslabljeno, odnosno jedva čujno – ovisno o tome u kakvome se doticaju s drugim glasovima u glasovnome nizu nalazi. Zbog nepostojanogaizgovora ponekad nije jasno kad glas j treba pisati, a kad ne treba.
54. Glas j piše se na početku riječi ispred samoglasnika (jasan, jediti, jod, jučer; rijetko: j + i -jidiš); tako i u složenicama nastalim od ovakvih riječi s prefksom koji završava na samoglasnik: dojučerašnji, polujasan, najediti, nejodiran.
55. Glas j piše se:
56. a) između samoglasnika i i a: Alija, Azija, avlija, brijati,fijat, pijaca, studija (naučna rasprava); umeće se međusamoglasničko j na granici morfema: hobija (: hobi + a), žirija; međusamoglasničko j umeće se i u genitivu imenica na -io: Tokija (: Tokio);
57. b) između samoglasnika i i e: Alije, iz Azije, Bakije, drukčije, dvije, orijentacija, mrijeti, studije (studija); umeće se međusamoglasničko j na granici morfema: hobije (: hobi+ e), žirije;
58. c) između dvaju samoglasnika i: Aliji, Alijin, avlijica, po Aziji, čiji, drukčiji, hadžijin, u studiji; u komparativu: hladniji, svjetliji; u bosanskome jeziku redovno su prisvojni pridjevi na -iji (u stilski neobilježenome tekstu): dječiji (a ne: dječji), koziji;
59. d) između samoglasnika i i o: u vokativu i instrumentalu jednine imenica koje ispred -a imaju -i-: delijo, kavgadžijo, Makedonijo, sudijo, zmijo; delijom, Husnijom, kavgadžijom, Makedonijom, sudijom, zmijom te u hipokoristicima koji imaju glas j u osnovi: Zijo (nom. i vok.). Tako je i u nekoliko pojedinačnih slučajeva: galijot (zločinac, nevaljalac), vijoglav, vijorog (: viti, vijem), zmijoglava, zmijolik, ali: vihoriti [se], a ne vioriti [se] (:vihor);
60. e) između samoglasnika i i u: u Aziju, cijuk, kolegiju (: kolegij), Pliniju (: Plinije); radijus, studiju (: studija); u prezentu: piju, smiju; umeće se međusamoglasničko j na granici morfema: hobiju (: hobi + u), žiriju; međusamoglasničko j umeće se također i kod imenica na -io: Tokiju.
61. Glas j piše se u pridjeva izvedenih od imenica na -ia sufksima-in i -ski: komšijin, Rabijin, Samijin;azijski, gimnazijski, historijski,
62. Također se glas j piše u pridjeva izvedenih od imenica na -i, -iesufksima -ev i -ski: aluminijev (: aluminij) ; aluminijski, studijski (: studija), a međusamoglasničko j umeće
    se u pridjeva izvedenih od imenica na -i, -io ispred sufksa -ev i -ski: Arebijev (: Arebi), Gazalijev (: Gazali); radijski (: radio), studijski (: studio), tokijski (: Tokio).
63. Glas j piše se u imperativu pojedinih glagola: lij, lijmo, zalij, prolij, pij, pijte, popij, popijmo…
64. Glas j piše se također u svim oblicima riječi (i izvedenicama odnjih) u kojih osnova završava na samoglasnik + j (bez obzira na to koji samoglasnik slijedi u nastavku riječi): Bahrija, Behija, brojiti, dajem, gojilište, Hakija…
65. Glas j piše se također u riječima stranoga porijekla s predmetkom dija- (< grč. dia; sa značenjem kroz, u, na, duž, za): dijagonala, dijafragma, dijahronia, dijalekt, dijaliza…
66. Glas j ne piše se između i i o:
67. a) u riječima domaćega porijekla u kojima o alterira sa l: bio (ali:bila), cio, činio, dio, dioba, govorio, hladio, mislio, mislioci,radio, radionica, želio;
68. b) u riječima stranoga porijekla: avion, biblioteka, biologija, kamion, milion, marioneta, nacionalan (ali: nacija), patriotizam, pion, sociologija, stadion…
69. c) u složenicama u kojima prvi dio završava na i, a drugi počinje samoglasnikom o: dioksid
    (: grč. di = dva + okid), iole, priobalni, prionuti.
70. U složenica u kojih prvi dio završava na i, a i drugi dio počinje samoglasnikom, također se ne piše j: antialkoholizam, biatlon, dinarhija (dvovlašće), nadriefendija, antiislamski…
71. Glas j također se ne piše između dvaju samoglasnika (izuzevši prethodno spomenute slučajeve kao bruji, zmijolik, alineja, dijagonala) ako prvi samoglasnik nije i. Ovo vrijedi kako za proste tako i za složene riječi, bilo domaćega bilo stranoga porijekla: kakaa (gen. jd.; nom. jd.:kakao); četrnaest, izraelski, maestralno; daidža, daire, Faik, Hevaia, Hevai, Ismail, kail, Kaimija, Kaimi, kaiš, kokain, Nail, naime, zaista…
72. Osobna imena pišu se onako kako bi ih pisali (i izgovarali) njihovi nosioci: Aiša i Ajša
    (: Aiša), Naila i Najla, Raifa i Rajfa, Saima i Sajma, Smailović i Smajlović (ali samo: Smail).

Samo je: Begajeta, Bejadudin, Hidajet, Hidajeta, Mejaz, Tajib, Tajiba.

Za Akos.ba priredio: Mirza Pecikoza