Kratka biografija Šefika Nesterin-Bjelevac, rođena je 1894. u Sarajevu, u kojem je i umrla 1927. godine. U rodnom gradu je završila učiteljsku školu (preparandiju), a jedna od njenih učiteljica je bila i Ela, supruga Silvija Strahimira Kranjčevića. Kao pripravnica posljednjeg kursa udala se za bošnjačkog i mostarskog književnika Abdurezaka Hivzi Bjelevca,
Tag: Mirza Pecikoza
Hamdija Mulić: “Ramazanske noći”
Zija Dizdarević “Ramazanska noć”
Mula Mustafa Ševki Bašeskija: Tri ramazanske crtice
Uz Ramazan U časnom mjesecu ramazanu umro je jedan bogati zimija nemusliman koji bijaše veoma krupan i debeo dako da je sebi morao posebno izraditi kaluf za papuče. Njegov leš u kovčegu (tabutu) nosliko je na groblje (mezarluk) nekoliko ljudi koji ga sahraniše. Međutim, obnoć su lopovi otkopali njegov grob i opljačkali
Kako je izgledao ramazan u Krajini, sjevernoj Bosni i Sarajevu 1913. godine?
Musa Ćazim Ćatić: Pjesma “Ramazanska večer”
Kazati za Musu Ćazima Ćatića da je najbolji bošnjački pjesnik zvuči možda pretendenciozno, ali ustvari nije. Ćatić je zaista svojim stvaralaštvom za svoga kratkog života (37 godina) ostavio vječni trag u bošnjačkoj poeziji i obilježio epohu moderne. Ćatić se također proslavio kao urednik časopisa Biser, lista za širenje prosvjete među muslimanima
Kako su Bošnjaci reagovali na inicijativu za zamjenu topa sirenom
U periodu između dva svjetska rata vlasti su vršili pritisak na Islamsku zajednicu, a posebno na vakufe. Nisu bili pošteđeni ni simboli bošnjačke tradicije. U tekstu "Sirena mjesto topa" iz 1934. godine donosimo vam opis reakcija na namjeru vlasti da sirenom zamjene top koji je tada oglašavao vrijeme iftara i sehura. Sudeći
Šaljiv događaj o određivanju početka ramazana u Gračanici: Možda su bili lagumi?
Uspomena Kadije vazda imaju okapanja sa svijetom prilikom određivanja početka mjeseca ramazana. - Ove nove kadije nam vazad pojedu po jedan dan - čut ćete svakog ramazana po kafanama kritiku čaršije, jer se ona računa kao da je pametnija od onoga koji je nadležan da nešto odluči. I takva se kritika obnavlja
Hafiz Abdussamed Podojak za Akos.ba: Naša je obaveza da očuvamo vjeru, tradiciju i nacionalni identitet
Naša je obaveza, danas i ovdje, na ovoj plemenitoj zemlji bosanskoj da očuvamo našu vjeru, tradiciju i naš nacionalni identitet Danas smo više nego ikada u potrebi da u moru negativnosti koje nam najčešće plasiraju mediji, pronađemo pozitivan primjer, da crpimo inspiraciju od ljudi koji svojim djelima pokazuju kako život u
Dobrih djela nikad dosta: Humanitarna inicijativa “Tanjir više” na usluzi građanima
U razgovoru za Akos.ba koordinatorica incijative "Tanjir više" Hadidža El-Hadi govori o izazovima sa kojima se susreću, projektima koje su realizirali i koje tek imaju u planu, na koji način funkcionira inicijativa, da li će se u budućnosti proširiti i mimo Kantona Sarajevo i prerasti u organizaciju. Hadidža živi u Sarajevu