Ovo nije obična pjesma. Ovo nije poezija od koje će vam se probuditi leptirići u stomaku, a u glavi biti proljeće. Udahnite duboko, jer ovo pred vama je komad historije koji nikada, ali nikada neće biti izbrisan! Pjesma o Srebrenici Bolje da je nema Nego da je ima Ovakve Kakva danas jeste Naša Srebrenica. Ni mrtvo ni
Tag: Mirza Pecikoza
Faruk Šehić: Srebrenica, sveto mjesto i mjesto pomirenja
Srebrenica Noću smo stigli u Srebrenicu iz Beograda. Noću grad izgleda kao i svaki drugi bosanski grad, zamotan pomrčinom, opkoljen brdima na kojima je iznova niklo drveće, jer je ono bliže gradskoj jezgri, tokom rata, bilo posječeno radi ogrjeva. Srebrenička brda nisu toliko visoka, ali imaju nagle obronke. Tek drugi dan
Safvet-beg Bašagić: “Na Bajram”
Velik si, Bože, Tvoja veličina je neizmjerna, pram njoj je ništa svesioni svijet. Vječan si, Bože! A sva su druga stvorenja pram vječnosti Tvojoj truhla snijet. Moćan si, Bože, moć Ti je bezgranična, sve pred njom pada u slabi prah. Strašan si, Bože! Sve živo pred Tobom strepi i strepnju svoju zove: Božji strah. Divan si, Bože! Tvoja divota je zagonetna, uz poj slavuja
Bošnjačka bajramska tradicija: Nekadašnji običaj iz Trebinja i Puračića kod Tuzle
Bajramski običaj koji se, koliko je poznato, kod nas obavljao jedino u Trebinju i Puračiću kod Tuzle. Taj običaj se sastojao u sljedećem: kada bi imam ujutro na bajram, u džamiji poslije obavljenog sabahskog namaza, završio svoje bajramsko predavanje i dok bi on pospremio svoje knjige, zabilješke i drugo, zatim
Antun Hangi: Život i običaji muslimana u ramazanu
Zija Dizdarević “Ramazanska noć
Musa Ćazim Ćatić: Pjesma “Ramazanska večer”
Kazati za Musu Ćazima Ćatića da je najbolji bošnjački pjesnik zvuči možda pretendenciozno, ali ustvari nije. Ćatić je zaista svojim stvaralaštvom za svoga kratkog života (37 godina) ostavio vječni trag u bošnjačkoj poeziji i obilježio epohu moderne. Ćatić se također proslavio kao urednik časopisa Biser, lista za širenje prosvjete među muslimanima
Čitajmo bh. i bošnjačku književnost: Edhem Mulabdić – odlomak iz romana “Zeleno busenje” (II)
Mulabdićeva vizija bošnjaštva koju je potrebno oživjeti
Nakon pada Bosanskog kraljevstva i osvajanja od strane Osmanskog carstva, Bošnjaci, naročito oni koji su primili islam, svoje književno stvaralaštvo počinju da pišu na orijentalnim jezicima. Ta praksa pisanja na orijentalnim jezicima zadržat će se kod Bošnjaka-muslimana do dolaska Austro-Ugarske monarhije, kada će književno stvaralaštvo doživjeti svoj preporod, kako taj
Iz knjige O nacionaliziranju Muslimana: NOB i nacionalno pitanje u Jugoslaviji
Portal Akos.ba u mjesecu novembru realizuje kampanju "Bosna i Hercegovina - moja domovina" kroz koju ćemo afirmirati antifašističku borbu naroda Bosne i Hercegovine u Drugom svjetskom ratu, kao i dešavanja nakon toga. Kroz kampanju koja će se sadržavati iz tekstova i slika sa citatima želimo afirimirati historijske i književne činjenice iz