Književni kutak

Pravopis bosanskog jezika: 3. lekcija — geminacija i glas h

5 GEMINACIJA

  1. Za bosanski jezik općenito vrijedi da se u suglasničkoj skupini ne mogu ostvariti dva ista suglasnika. Od ovoga pravila postoje izuzeci. Tako se pišu udvojeni suglasnici jj u superlativu pridjeva u kojih komparativ počinje suglasnikom j i u nekim pojedinačnim riječima, te
    drugi udvojeni suglasnici u složenicama (radi lakšega razumijevanja), u orijentalizmima i nekim pojedinačnim riječima.

Udvojeni suglasnici često se izgovaraju kao jedan produženi suglasnik (npr. j:) ili kao dva (tzv. geminacija):

a)-dd-: poddioba, poddijalekt, preddiplomski, naddržavni;

b)-jj-: najjači, najjasniji, najjednostavniji, najjužniji;

c)-nn-: vannastavni;

d)-pp-: kreppapir;

e)-rr-: hiperradikalan, superrevizija;

  1. f) -tt-: tridesettrećina, postturski;

g)-zz-: nuzzarada, nuzzanimanje.

U islamskim terminima i uopće u orijentalizmima geminacija je također česta. Ako se koja riječ piše isključivo sa geminacijom u osnovnome obliku, onda su i svi padeži i izvedeni oblici sa udvojenim suglasnicima:

h)-dždž-: zul-hidždže (uz: zul-hidže);

  1. i) -ll-: Allah, Abdullah (ali: Abdulah, bošnjačko ime), billahi, ma­šallah, muallim (uz: mualim), muallima (uz: mualima), musalla (uz: musala)
  2. j) -mm-: Muhammed (vjerovjesnik Božiji; ali: Muhamed, bošnjačko ime), tejemmum (uz: tejemum), ummet / umma;

k)-nn-: sunnet; Džennet (=Raj), džennet (pren.; raj), džennetski;

  1. l) -rr-: muderris (uz: muderis);
  2. m) -ss-: mufessir (uz: mufesir);
  3. n) -v-: tesavvuf (uz: tesavuf)

6 GLAS H

  1. Glas h nalazi se u osnovnim i izvedenim riječima u kojima mu je po postanku (etimologiji) mjesto, kao i u riječima u kojima je naknadno razvijen: adhezija, aždaha, buha, čahura, dah, dahnuti, drhtati, duh, duhan, duhati, duhnuti, gluh, grah, grohot, gruhati, habati, haber, hafiz, hajat, hajde, sabah, serhat, snaha, stih, streha, suh, svrha, šah, šejh, Šuhreta, tarhana, tih, truhlež, truhlost, truhnuti, uho, uvehnuti, vallahi, vehnuti, vihoriti se, zamah, uhar, Zulejha, žohar…
  2. Glas h piše se i u pojedinim riječima i njihovim izvedenicama iako mu tu po postojanju nije mjesto; u ovakvim oblicima, odomaćenim u bosanskome jeziku, imamo tzv. sekundarno h: hastal, hora, horan, sahat­-kula, sevdah.
  3. U bosanskome jeziku (kako u bošnjačkim narodnim govorima tako i u bošnjačkoj književnosti) uobičajeni su oblici: hrđa, hrđati, hrđav, hrvač, hrvati se, hrvanje, hrzati, lahak, lahko, odlahnuti, olahkotni, ophrvati, mehak, mehkoća, zahrđalost.
    U standardnome bosanskom jeziku ovakve oblike i izvedenice od njih nepravilno je pisati bez glasa h.
  4. Glas h piše se i u grupi hv: hvala, hvaliti, hvat, hvatati, Hvar, uhvaćen.
  5. Glas h piše se:
  6. a) u genitivu množine zamjenica, pridjeva i promjenljivih brojeva: mojih, njihovih, ovih, tvojih, svih, svojih; dobrih, lijepih, mladih, osiguranih, ružičastih, smirenih, učenih; prvih, četvrtih, četrdesetih;
  7. b) u 1. l. jd. aorista: dođoh, eglenisah, htjeh / htjedoh, rekoh;
  8. c) u 1. l. jd. imperfekta: govorah, hoćah / hotijah / htijah, mišljah, pošćah, vođah;
  9. d) u 1. l. jd. kondicionala: govorio bih, htio bih, mislio bih, postio bih, vodio bih.
  10. Zbog dvojake upotrebe u bošnjačkoj pisanoj baštini pojedine riječi mogu se pisati u obliku s glasom h (izvorim ili naknadno uspostavljenim) kao i u obliku bez toga glasa ili s nekim drugim glasom umjesto h: hametice / ametice, hlabavo / labavo, hlupati / lupati, mahramica / maramica, nahuditi / nauditi, ohlupina / olupina, sahat / sat, huhor / uhor.
  11. U standardnome bosanskom jeziku samo je: adet, Ajka, Ajkuna, alat, at (konj), Azema, ismijavati (se), lopta, marva i sl.
  12. Različita su imena: Bahir i Bakir, Meliha i Melika, Sahib i Sakib, Šuhreta i Šukreta, Zahir i Zakir.

Imena (osobna i zemljopisna) pišu se onako kako ih pišu i izgovaraju njihovi nosioci, odnosno onako kako se izgovaraju u kraju odakle potječu (bez obzira na to što su u bosanskome jeziku prisutni dvojaki likovi): Hromić i Romić, Riza i Rizah, Zija i Zijah, Zekerija i Zekerijah.

Piše se samo: Grahova, Hodovo, Hrasnica, Hrenovica, Hutovo, Mihatovići, Orahovica; Oriovac, Reljevo, Renovica (prez.).

Za Akos.ba priredio: Mirza Pecikoza

Povezani članci