Postavka u Cazinu: Čahure simboliziraju 8.372 nevine žrtve Srebrenice

U Cazinu je danas izložena postavka s natpisom “Srebrenica 8.372”, urađena od isto toliko čahura različitog kalibra koje simboliziraju nevine srebreničke žrtve, javlja Anadolu Agency (AA).

Vlasnik Spomen-sobe 5. korpusa Armije BiH Mehrudin Dedić i biciklistički klub “Cazin” postavili su danas na Trgu Alije Izetbegovića u Cazinu postavku s 8.372 prazne čahure različitog kalibra koje su postavljene ispred panoa na ratnom šatorskom ceradnom krilu.

Autor postavke rekao je da je mnogo toga kazano o Srebrenici, no da se, zbog masivnosti zločina i samog genocida, ima još puno toga ispričati.

“Mi smo danas, na godišnjicu genocida u Srebrenici, izložili ovaj pano s ispisanim brojem 8.372 i istim brojem čahura. Simbolika je u tome da jedna čahura predstavlja jednu nevino ubijenu srebreničku žrtvu. Prošle godine smo izlagali u Bihaću, a ove godine smo odlučili da to uradimo u Cazinu. Ovom prilikom zahvaljujem se gradonačelniku Cazina i predsjedniku biciklističkog kluba ‘Cazin’ koji su nam pomogli da izložimo ovu postavku”, rekao je Dedić.

On je istakao da izložene čahure potječu iz posljednjeg rata.

“U najvećem broju slučajeva, ove čahure su prikupljene na našem ratnom području, većinom Grabežu, i brojni meci iz ovih čahura završili su na nekom našem borcu, civilnoj žrtvi rata ili našim gradovima. Srebrenica je bila zaštićena zona, između ostalog, kao i Bihać, tako da je i naš narod stradao u zaštićenoj zoni”, dodao je.

Dedić je rekao da su reakcije građana veoma pozitivne što ih ohrabruje da rade dobru stvar.

“Mnogi aludiraju da je ovo poput nekog umjetničkog djela. Mi, naravno, nismo nikakvi umjetnici, već kroz ovaj čin nastojimo prikazati sebe kao istinske patriote koji žele skrenuti pažnju na ono kroz što je prošao naš narod i ono što ga simbolizira. Srebrenica u tom pogledu zauzima posebno mjesto i smatram da je svako od nas dužan, na svoj način, ukazati na ono što se tamo i desilo”, istakao je.

S obzirom na to da svi građani nisu bili u mogućnosti otići u Srebrenicu, željeli su i njima skrenuti pažnju na današnji dan i osvijestiti ih u tom pogledu.

“Veliki broj Cazinjana, ali i građana drugih gradova otišli su u Srebrenicu, neki kao biciklisti, motoristi, učesnici ‘Marša mira’ ili na neki drugi način, no željeli smo da i onima koji su ostali skrenemo pažnju svima na ovaj datum. Smatram da smo u tome i uspjeli”, rekao je Dedić.