Većina povrćarskih vrsta je jednogodišnja i potrebno ih je svakog proljeća ponovo sijati. Međutim, postoje povrtnice i druge biljne vrste koje će vam olakšati rad u vrtu i omogućiti da izbjegnete sjetvu svake godine. Riječ je o višegodišnjem povrću, začinima, ali i drugom bilju koje možemo uzgajati u našim vrtovima.
Zašto uzgajati višegodišnje povrće?
Kako bi sebi olakšali rad i smanjili troškove uzgoja povrća, možemo se opredijeliti za sijanje višegodišnjeg povrća. Osim što ćemo izbjeći uzgoj presadnica ili sjetvu svakog proljeća, ove biljke su često i prvo povrće koje beremo u sezoni.
Jednom kada ih posadimo, one će nas kroz niz godina opskrbljivati svježim i zdravim povrćem. Također, ove vrste su manje zahtjevne u pogledu uzgoja kao što je to slučaj s jednogodišnjim povrtnim vrstama, manje su podložne napadu štetnika i pojavi bolesti.
Većina povrćara će pomisliti na artičoku, šparogu i rabarbaru. Ove višegodišnje vrste se najčešće uzgajaju u našim vrtovima.
Artičoka na istom mjestu tri do šest godina
Ova dekorativna povrćarska vrsta, osim što se koristi u gastronomiji pronašla je svoje mjesto i u narodnoj medicini. Tijekom zime se treba zaštititi od hladnoće. Uzgaja se zbog cvjetova koji se beru prije nego što se rascvjetaju.
Savjeti za uzgoj artičoke – povrća bogova
Uzgaja se sjetvom sjemena ili sadnjom sadnica koje uzimamo od starijih biljaka. Ako se sije sjeme artičoke, sjetvu je najbolje početi u veljači. Uzimamo li sadnice sa starijih biljaka ostavimo dva snažna izboja, a ostale uklonimo. Najsnažnije izboje već u ožujku posadimo u teglice i njegujemo na toplom mjestu. Sadnja na otvorenom se obavlja kada prođe opasnost od kasnog proljetnog mraza. Na ovaj način uzgojene mlade biljke će dati cvjetove u godini sadnje.- prenosimo sa portala agroklub.com
Artičoka se može sijati i direktno u vrtu, tijekom travnja, ali će procvjetati tek sljedeće godine. Na istom mjestu ostaje od tri do šest godina.
Šparoga može živjeti i do 20 godina
Za sadnju šparoga se koriste jednogodišnje ili dvogodišnje šparoge, ali sadnice možemo i sami uzgojiti iz sjemena. Jednogodišnje sadnice se lako ukorijene i brzo nastavljaju s rastom, ali je potrebno pričekati tri godine do prve berbe. Iz tog razloga se češće koriste dvogodišnje sadnice.
Ekološki uzgoj šparoge za početnike
Prva berba ne treba biti intenzivna. Uklonimo li sve ili veći broj izbojaka biljka se neće moći razviti i uginut će. – prenosimo sa portala agroklub.com
Šparoga na istom mjestu ostaje petnaest godina, a uz dobru njegu jedna biljka može živjeti i 20 godina.
Rabarbara se češće uzgaja dijeljenjem korijena
Ova povrćarska vrsta je vrlo popularna u svijetu poslastica. Od nje se pripremaju kompoti, džemovi, želei, marmelade, sokovi, pite, kolači, torte.
I rabarbara se može uzgajati iz sjemena i dijeljenjem korijena. Češće se uzgaja dijeljenjem korijena.
Rano proljeće je vrijeme za sadnju rabarbare – oprez s dijeljenjem korijena
Treba je okopavati i pognojiti organskim gnojivima svake godine. Tako njegovana biljka može poživjeti deset godina i obradovati nas svojim lisnim drškama koje se koriste u gastronomiji. Od lišća možemo pripremiti biljni insekticid za zaštitu drugog bilja.
Čičoka ili jeruzalemska artičoka
Čičoka se uzgaja zbog malih gomolja. Spada u grupu dvogodišnjih biljaka. Zbog opasnosti od izmrzavanja svake jeseni se gomolji čičoke iskopavaju. Ova povrtnica je posebno cijenjena kod dijabetičara.
Ljekovito bilje, začini
Osim navedenih povrćarskih vrsta mogu se uzgajati i razne druge biljke, povrće, ljekovito i začinsko bilje.
Jagodičasti špinat, menta, matičnjak, morski kelj, višegodišnji luk, majčina dušica, hren, pitomo zelje, kiselica, vlasac, origano, timijan, ružmarin, kadulja, lavanda su neke od mnogobrojnih višegodišnjih vrsta koje možete uzgajati godinama.
Iskusniji vrtlari ostavljaju preko zime nekoliko biljaka celera i peršina. Ako je zima blaga ili ako ih ostavimo u plasteniku imat ćemo preko cijele zime svježe lišće. Kada celer i peršin ostavimo na otvorenom polju, u vrtu, ove biljke će prve krenuti s vegetacijom i njih ćemo prvo ubrati. Ne moramo ih ostaviti da odu u sjeme, već ih kad berba lišća završi, kada se formira cvjetonosno stablo, možemo izvaditi i na taj način dobivamo prostor za sjetvu neke druge povrćarske vrste.
Akos.ba
