Olimpijski muzej je kuća koju su odbranili naši najbolji sinovi
Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka u povodu otvorenja obnovljenog Olimpijskog muzeja u Sarajevu istakao je da je ovo značajan dan ne samo za Sarajevo već i cijelu BiH:
- Pred nama je otvaranje muzeja koji je bio meta agresorskih razaranja. Branili su ga u toku agresije naši najbolji sinovi i odbranili. Sačuvali su čvrst temelj onoga u šta smo vjerovali i u šta vjerujemo i danas. Naši branioci su tu noć kada je gorio Olimpijski muzej branili naš grad. Za našu sreću i sreću naše djece. U njihovo ime i onih koji su vođeni vrijednostima sporta, pozivam vas da našu novu kuću učinimo zajedničkom, jer je obnavljana da pripada svima nama, kaže Skaka.
Gradonačelnik Skaka je još jednom pozvao sve građane koji posjeduju predmete koji bi se mogli naći u muzeju da kontaktiraju Olimpijski komitet.
- Nadam se da ćemo zajedno dijeliti sjećanje na Olimpijadu, Olimpijske vrijednosti i graditi nove prostore za sportske vrijednosti. Dugujemo to sebi i našoj djeci, poručio je gradonačelnik Skaka.
Inače, Vila Mandić, odnosno Olimpijski muzej, je kulturno blago koje je pravi svjedok vremena turbulentnih dešavanja u Sarajevu. Objekat koji je odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH još 2009. godine proglašen nacionalnim spomenikom u okviru kompleksa vila iz austrougarskog perioda u sarajevskoj Petrakijinoj ulici, koju osim Vile Mandić čine vila Heinricha Reitera, vila Hermine Radisch i vila Forstratha Miklaua.
Za Vilu Mandić je navedeno da je izgrađena 1903. godine za poznatog sarajevskog advokata i političara, doktora Nikolu Mandića. Autor projekta je arhitekta Karl Paržik. Nakon Prvog svjetskog rata, objekat je imao sve predispozicije da lako promijeni namjenu, tako da je u ovu vilu smještena rezidencija ambasadora Velike Britanije
Nakon Drugog svjetskog rata objekat je nacionaliziran i proglašen je društvenom svojinom.
1945. godine u vilu je smješten Konzulat SAD-a čime je ostvaren kontinuitet diplomatsko-konzularne namjene objekta, koju je imao od kraja Prvog svjetskog rata.
Sredinom druge polovine 20. vijeka objekat ponovo mijenja svoju funkciju, i u njega se smještaju društveno-političke institucije tadašnje socijalističke države.
Na dan otvaranja igara, 8. februara 1984. godine, u objektu je otvoren Muzej XIV zimskih olimpijskih igara.
Rad Muzeja je prekinut aprila 1992. godine, kada je početkom agresije na BiH vila Mandić granatirana i zapaljena.
U periodu između 1992. i 1998. godine, zapaljeni objekat bez krova bio je izložen propadanju.
Januara 1998. godine napisan je „Projektni program obnove, rekonstrukcije i nove funkcionalne organizacije Muzeja XIV olimpijskih igara u Sarajevu“, autora akademika Ivana Štrausa, na osnovu čega će isti autor izraditi idejno rješenje.
Na osnovu ovog idejnog rješenja, u decembru 1999. godine, izrađen je izvedbeni projekat pod nazivom „Olimpijska akademija Sarajevo, izvedbeni projekat sanacije konstrukcije“, autora arhitekte Dragana Bijedića i građevinskog inžinjera Vladimira Savkovića, u okviru projektantske kuće „Arhitekt“.
Realizacija ovog projekta započela je 2000. godine.
Dolaskom nove gradske vlasti 2017. godine, na čelu sa gradonačelnikom Skakom, rekonstrukcija Muzeja kao simbola grada postaje prioritet.
2018. godine počinju intenzivni radovi koji su okončani početkom ove godine sa ciljem otvaranja muzeja na Dan Grada Sarajeva što, zbog koronavirusa nažalost nije učinjeno.
Otvaranje Muzeja 8. oktobra bit će upisano zlatnim slovima u datum kada je građanima Sarajeva i cijele zemlje vraćen ovaj značajan objekat u kojem će, osim podsjećanja na 1984. godinu i tadašnju Zimsku olimpijadu u Sarajevu, biti i dio posvećen još jednom sportskom događaju koji je održan u Sarajevu i Istočnom Sarajevu, a to je EYOF 2019. godine.
Cijelu manifestaciju na viši nivo podiže i dolazak Princa od Monaka, tako da će naše Sarajevo, glavni grad BiH, ponovo biti u epicentru svjetske javnosti.
Akos.ba
