Održan simpozij “Arapski jezik u posredovanju među kulturama Istoka i Zapada”

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu danas je povodom 18. decembra, Međunarodnog dana arapaskog jezika, održan simpozij „Arapski jezik u svjetskoj kulturi: arapski jezik u posredovanju među kulturama Istoka i Zapada“, u organizaciji Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajedncie (IZ) u Bosni i Hercegovini.

Ovo je prvi put da je Međunarodni dan arapskog jezika obilježen na najvišem institucionalnom nivou Islamske zajednice, a kako je danas istaknuto, narednih godina će to biti redovna godišnja aktivnost obrazovnih ustanova Islamske zajednice.

Predstavnik Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice dr. Ekrem Tucaković tokom uvodnog obraćanja podsjetio je da je institucionalno obilježavanje Međunarodnog dana arapskog jezika kroz organizaciju različitih programskih sadržaja Rijaset podržao kako bi se široj javnosti skrenula pažnja na značaj ovog jezika.

– Zatražili smo od svih obrazovnih ustanova Islamske zajednice, medresa i fakulteta, da u skladu sa trenutnim mogućnostima unutar svojih ustanova ili u saradnji sa drugim, organiziraju adekvatan sadržaj posvećen arapskom jeziku – kazao je dr. Tucaković.

On je  ovom prilikom podsjetio i na snažnu politiku Evropske unije kojom se podstiče višejezičnost i cilj da svaki građanin EU, uz maternji, komunicira na dva strana jezika.

– Naša politika podsticanja višejezičnosti treba biti usmjerena da, pored evropskih jezika većina svršenika obrazovnih ustanova Islamske zajednice govori arapski jezik – kazao je on.

U uvodnom dijelu simpozija prisutnima su se obratio i Rezeq Namoora, ambasador Države Palestine u BiH, koji je ocijenio kako je “arapski jezik kao krema spravljena od mnoštva jezika sa kulturama više naroda, od Magreba do Zaljevskih zemalja i šire”.

– Sve te različite kulture i posbenosti arapskog sa tih područja su se slile u jedan zajednički jezik obogaćen svim tim kulturama. Zato je taj jezik tako bogat i tako poseban – kazao je ambasador Namoora.

Dr. Muhammed Alu Šejh, direktor Kulturnog centra “Kralj Fahd”, uz čiju je podršku i održan ovaj simpozij, istakao je dobru saradnju sa Islamskom zajednicom i njenim obrazovnim ustanovama, te govorio o djelovanju Kulturnog centra, ne samo u učenju arapskog jezika, nego i nizu drugih aktivnosti.

– Arapski jezik stoljećima je prepoznavan kao jezik vjere i jezik kulture. Sada biva prepoznavan i kao jezik biznisa i prilika za posao, što vidimo i u BiH posljednjih godina dolaskom investitora iz arapskog svijeta koji otvaraju prilike za zapošljavanje i pokazuju interes za tim da uposlenici znaju arapski jezik – kazao je dr. Alu Šejh.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice Husein ef. Kavazović u uvodnom obraćanju naglasio je kako za muslimane općenito, arapski jezik predstavlja jezik na kojem izražavaju svoja pobožna osjećanja, duhovno-religijsko ushićenje prilikom učenja dove ili tespiha i zikra.

Također je podsjetio da je naš narod u svojoj burnoj višestoljetnoj prošlosti čuvao i njegovao svoj bosanski jezik, ali je, uporedo, preko obrazovnih stanova, od mekteba, medresa i fakulteta, posvetio dužnu pažnju i arapskom jeziku, s obzirom na to da se radi o jeziku Kur’ana.

Između ostalog, reisu-l-ulema je ovom prilikom istakao i da je država dala okvir za izučavanje arapskog jezika.

-No, da li je to i dovoljno, ne znam. Ono što sada imamo jeste da se ovaj jezik izučava na desetini obrazovnih ustanova u Bosni i Hercegovini, od toga na deset ustanova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, od medresa do fakulteta. Ovaj današnji simpozij vidim kao nastojanje da se progovori o kvaliteti izučavanja arapskog jezika, ali i o njegovoj svrhovitosti. Pored duhovnih veza koje nas ujedinjuju u jednu zajednicu muslimana, postoje i druge veze, pogotovo ekonomske prirode. Prije samo godinu dana na našim ulicama bilo je mnogo turista iz arapskog svijeta. Danas ih nažalost nema u toliko velikom broju. No, nadamo se da će ovo vrijeme pandemije proći i da će se oni vratiti u naše krajeve –  kazao je reisu-l-ulema.

Tokom radnog dijela Simpozija o temi “Uloga arapskog jezika u prenošenju egzaktnih znanosti u evropski kulturološki okvir” govorio je dr. Ismet Bušatlić, dok je Mustafa Jahić govorio o temi “Arapski jezik i islamske nauke”.

Dr. Orhan Bajraktarević govorio je o temi “Kritika arapskog jezika u kontekstu kulturoloških modela M. A. Džabirija”, dr.  Mithat Jugo o temi “Refleksije arapske književnosti na književnosti evropskih naroda”, a dr. Amrudin Hajrić o temi “Arapski kao sveti (sakralni) jezik”.

Hutbu posvećenu arapskom jeziku reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović održao je danas u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.

Akos.ba