Vi ste ovdje
Home > Obrazovanje i odgoj > Nauka i tehnologija > Nezaustavljiva plima: Digitalizacija promijenila medijsku industriju

Nezaustavljiva plima: Digitalizacija promijenila medijsku industriju

Fizički opipljivi mediji sve više gube korak s digitalizacijom, jer je većina sadržaja već dostupna na jednom ekranu.

Prošlo je 15 godina otkad je Napster, servis za dijeljenje muzike putem interneta, počeo s radom, označivši početak revolucije načina na koji ljudi slušaju glazbu, gledaju televizijski sadržaj, igraju igrice, pa čak i čitaju knjige.

Razvojem pametnih telefona, korištenje interneta postalo je dio svakodnevice. Koliko je to utjecalo na određene industrije poput muzike, filma ili izdavaštva otkriva Al Jazeerin reporter Emir Nuhanović.

Plima digitalizacije je nezaustavljiva, a mediji i različite showbiz industrije, koje su ovisile o prodaji materijalnih proizvoda, još se pokušavaju prilagoditi radu s manjim prihodima od oglašavanja, tako što preuzimaju različite inicijative kako bi udovoljili promjenjivim zahtjevima potrošača.

Neki zaradili, drugi izgubili

Razvojem web portala industrija printanih medija izgubila je titulu omiljene adrese za reklamiranje shoping-centara, auto-kuća i sličnih biznisa. Samo u SAD-u od 2000. do 2014. godine prihodi industrije printanih medija pali su za 59 posto.

Prodaja glazbe putem preuzimanja sa interneta i prikazivanjem na platformama poput YouTubea sada čini 70 posto ukupnih prihoda američke glazbene industrije.

Takozvana digitalna prodaja pomogla je produkcijskim kućama u toj zemlji da prošle godine, prvi put u posljednjih 10 godina, zabilježe rast prihoda na godišnjem nivou. Ipak, zarada u prošloj godini je svega jedna trećina zarade koju je industrija zabilježila na vrhuncu prodaje CD-ova 1999. godine.

Digitalizacija je, ipak, pojedinim industrijama omogućila da u posljednjih 10 godina udvostruče svoje zarade. To je slučaj i s videoigricama. Razvojem smartphone uređaja, na tržištu su se pojavile brojne videoigrice, za čiji je razvoj bilo potrebno možda nekoliko tisuća dolara, a koje su njihovim kompanijama donijele milijunske zarade, što je bio slučaj s igricama poput Candy Crush ili Angry Birds. Tako je zarada ove idnustrije od 2000. godine više nego učetverostučena.

Slična situacija je i u sektoru knjiga. Iako su pojedine velike izdavačke kuće iz SAD-a objavile kako prodaja knjiga raste, kada se uzmu u obzir sve izdavačke kuće koje se bave prodajom i stručne literature, prodaja štiva za čitanje raste, ali prvenstveno zahvaljujući digitalnim formatima, koje kupci čitaju na tablet računalima, poput Amazonovog Kindlea.

Prodaja ulaznica za kino u svijetu uglavnom je konstantna. Veliki rast bilježe servisi poput Netflixa, koji zarađuju na pretplatama koje korisnicima omogućavaju da putem interneta gledaju omiljene filmove i serije. Međutim, filmske kompanije bilježe kontinuiran pad prihoda, budući da je prodaja DVD formata, na kojima je bila i najveća profitna marža, u konstantnom padu u posljednjih šest godina.

Televizija najotpornija

Televizija je kao medij možda ostala i najotpornija na trend digitalizacije, prvenstveno zahvaljujući činjenici da se milijuni ljudi svakodnevno okupljaju ispred malih ekrana kako bi pratili određene sportske događaje, omiljene serije, dnevno-informativni program ili dokumentarne filmove.

Ipak, evidentno je i da se profiti velikih medijskih kuća iz godine u godinu smanjuju, jer su dobar dio marketinškog kolača preuzeli veliki internetski servisi ,poput Googlea ili Facebooka.

U konačnici, tradicionalni, ili, bolje reći, fizički opipljivi mediji, sve više gube korak s digitalizacijom, jer je većina sadržaja već dostupna na jednom ekranu.

Izvor: Al Jazeera

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top