Muzej AVNOJ-a u Jajcu: Vraćeno tek 10 posto građe iz prijeratnog muzeja

Muzeju II zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu nedavno je Stojan Matić vratio 32 crteža slikara Božidara Jakca, koji su činili dio zbirke s više od 600 crteža pa je ovom muzeju nakon rata u Bosni i Hercegovini vraćeno više od pola kolekcije.

Emsada Leko, direktorica Muzeja II zasjedanja AVNOJ-a, pojasnila je da je ova javna ustanova osnovana 2007. godine, a od 2008. godine traže nestalu građu iz muzeja.

“Ništa nije ostalo nakon rata devedesetih godina i sada možemo reći da nam je vraćeno tek negdje oko 10 posto od one građe koja je postojala u muzeju prije rata”, rekla je Leko.

– Povratak djela nakon rata –

Ekipi Anadolu Agency (AA) ispričala je da je prema popisu koji su pronašli, muzej prije rata imao 846 umjetničkih radova. Odmah po osnivanju javne ustanove, iz Franjevačkog samostana vraćeno im je deset slika, ulja i četiri velika portreta koji se mogu vidjeti kao dio stalne postavke, dok je peti portret pronađen u zgradi. Postojala su još dva portreta za koje za sada nemaju nikakvog traga.

Iz Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske 2012. godine vraćena su 293 crteža Božidara Jakca.

“U ambasadu BiH u Beogradu 2019. godine anonimno su vraćena još 44 crteža Božidara Jakca koji su onda poslije vraćena nama u muzej. Nedavno smo dobili još 32 crteža koje je vratio državljanin Srbije, gospodin Matić”, rekla je direktorica Muzeja II zasjedanja AVNOJ-a.

– Jakac svjedok historije –

Kada im je vraćen prvi dio zbirke u muzeju je uređena galerija u kojoj su to izložili kao stalnu postavku. Vremenom im je vraćeno još crteža pa im je namjera sve da izlože na jednom mjestu, jer su im crteži Božidara Jakca od velikog značaja.

“Nisu oni za nas samo umjetnost, oni su za nas dokumentarna građa koja govori o periodu kojem je ovaj muzej posvećen, jer je Božidar Jakac crteže radio najviše u tom periodu 1943. godine pri dolasku, jer je bio jedan od vijećnika II zasjedanja AVNOJ-a, iz Slovenije u Jajce na zasjedanje i radio je ovdje i skice govornika na samom zasjedanju i poslije povratak delegata sa zasjedanja. Oni su nama autentična građa o samom zasjedanju zbog toga bismo htjeli da to bude stalna postavka u muzeju”, kazala je Leko.

Pred pojavu koronavirusa uradili su projekat za proširenje galerijskog prostora gdje bi dobili duplo veći prostor nego što su ga imali do tada. Međutim, nismo uspjeli obezbjediti sredstva pa su došli u jako tešku finansijsku situaciju kao posljedicu pandemije tako da čekaju bolje uslove za proširenje i uređenje galerije.

– Bez tragova –

Govoreći o nestaloj građi iz muzeja, Leko je objasnila da je nakon osnivanja javne ustanove bilo više dojava iz Slovenije, govorilo se o tome da se građa nudi na crnom tržištu, postojali su kontakti resornih ministarstava, a osim toga bilo je i anonimnih poziva muzeju da nešto od nestale građe otkupe. Sve te slučajeve prijavljivali su policiji, dolazili su predstavnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Federalne uprave policije i drugi nadležni koji se bave traženjem otuđenog umjetničkog blaga pogotovo za vrijeme rata.

Prema njenim riječima, sve to ide jako sporo i za sada smo uspjeli samo s crtežima, dok za ostalo nemaju nikakvih tragova.

Pandemija koronavirusa ostavila je velike posljedice na ovaj muzej, jer su ranije trećinu njihovog budžeta činili vlastiti prihodi od prodaje ulaznica i suvenira. Ove i prošle godine došlo je do drastičnog pada broja posjeta muzeju tako da su se našli u veoma teškoj finansijskoj situaciji. Nadaju se da će u budžetu Opštine Jajce koja ih najvećim dijelom finansira biti povećan grant za rad Muzeja II zasjedanja AVNOJ-a u narednoj godini. Kažu da je teško kao i u svim kulturnim ustanovama.

– Stranci najbrojniji gosti –

Kada su u pitanju domaći turisti, koje ograničenja zbog koronavirusa nisu onemogućavala da posjete Jajce, svi koji posjete grad na Plivi dođu i makar ispred Muzeja II zasjedanja AVNOJ-a da naprave fotografiju.

“Ovaj grad inače ima 30 nacionalnih spomenika i razgledanje bilo kojeg spomenika se plaća i onda naše stanovništvo s niskim standardom nije ni u mogućnosti sve to da isfinansira. Tako da, domaći posjetioci nama nisu najbrojniji, više imamo sa strane, najviše nam je posjetilaca bilo iz Slovenije, bile su i školske ekskurzije, imamo puno stranaca iz evropskih zemalja, iz cijelog svijeta”, kazala je Leko.

Akos.ba