Mektebi – tradicionalne škole i temelji islamskog obrazovanja u BiH

Piše: Kayhan Gül 

Mališani širom Bosne i Hercegovine jutarnje sate dana vikenda provode u mektebima, tradicionalnim školama vjeronauke, osnovnih islamskih propisa i arapskog pisma, kako bi stekli znanje koje će im kroz život služiti prilikom obavljanja vjerskih dužnosti.

Pored osnovnih islamskih propisa u mektebu se mališani uče lijepom ponašanju, služenju zajednici i poštivanju običaja i tradicije pripadnika drugih vjerskih zajednica, piše Anadolu Agency (AA).

Mekteb je početna i temeljna odgojno-obrazovna ustanova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Cilj ove značajne ustanove jeste da se kroz odgojno-obrazovni rad polaznici upoznaju sa vrijednostima islamske vjere i islamskim propisima, te da istu usvoje i praktikuju kroz svoj život.

Ova “osmanska ostavština” je tradicija bosanskih muslimana već više od pet stoljeća. O mektebima se kaže da je to prva vrsta osnovne škole kod Arapa poznata i prije islama pod nazivom “kuttab”, a pojavom islama javlja se često spojena uz samu džamiju.

Prvi nearapski narod koji je preuzeo vodeću ulogu u predvođenju muslimanske zajednice cijelog svijeta bili su Turci, odnosno Osmanlije. S obzirom da je Bosna i Hercegovina bila sastavni dio Osmanlija kao i u drugim obilježjima u ovoj zemlji, usponi su se javljali  i u mektebskoj nastavi. Nakon dolaska Osmanlija u Bosnu i Hercegovinu, formiranjem prvih džemata i izgradnjom prvih džamija počinju djelovati i mektebi. U osmanskom vremenu mektebi su bile osnovne škole direktno vezane za džamije.

Dolazak Austro-Ugarske ni u kom slučaju nije predstavljao samo smjenu vlasti, nego dolazak nove vlasti  koja je donijela i radikalne promjene u svim poljima bh. društva. Za vrijeme Austro-Ugarske vladavine mektepska nastava je doživjela reforme koje su dobile kritike od tadašnje uleme, da bi se završetkom njihove vladavine ponovo zamrznula sa svojim tradiocionalnim oblicima i kao takva, uz manje ili veće promjene ostala sve do današnjih dana.

Orginalna bosanska škola

Dr. Nezir Halilović, uposlenik Vjerskoprosvjetne službe Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, stručni saradnik za vjeronauku pri Rijasetu IZ i autor knjige “Utjecaj mekteba na odgoj djece” u razgovoru za Anadolu Agency (AA) kazao je da je mekteb orginalna bosanska škola.

“Mekteb je orginalna bosanska škola koju smo naslijedili od Osmanlija. Smatram da Bosna i Hercegovina, zahvaljujući Osmanskoj upravi, na evropskom prostoru vjerovatno ima najrazvijeniji odgojno-obrazovni sistem”, izjavio je on.

Halilović je dodao da ne postoji nijedno bosansko selo a da u njemu ne postoji mektepska učionica, pa tako čak i u selima koja nemaju džamije postoje mektepske učionice.

“Taj podatak govori da je sistem osnovnog obrazovanja za vrijeme Osmanske uprave u Bosni i Hercegovini bio izrazito razvijen i da je pokrivao sva polja bh. društva. Zahvaljujući toj tradiciji mekteb se u Bosni i Hercegovini doživljava kao nešto svoje, nešto kvalitetno, i zbog toga interesuje roditelje koji su prošli mektebsku nastavu da šalju i svoju djecu u mekteb”, izjavio je Halilović.

Puno je prednosti i razloga koji idu u korist mektepske nastave, kako kaže Halilović, najznačajnija od njih su radne navike.

“Uzimajući u obzir to da djeca pet radnih dana idu u školu ali opet nađu dovoljno energije da odu u džamiju, da tamo uče sufaru, islamske šarte, da se druže sa efendijom, u prosjeku neka dva ili tri sata svakog vikenda. U današnje vrijeme je to izuzetno veliki i zahtjevan nivo. Osim radnih navika ova djeca imaju izgrađene i moralne navike. Jako je puno prednosti mektepske nastave. Djeca koja pohađaju mekteb imaju samo jednu obavezu; da idu u mekteb, a to je tradicionalna obaveza. Svako dijete koje pohađa mekteb, pohađa ga prvenstveno zbog sebe i svoga zadovoljstva. Za svakog roditelja mekteb je garancija da će njegovo dijete izaći na pravi put”, istakao je Halilović.

Zahvaljući tom modalitetu nastave svi su Bošnjaci bili pismeni

Poslije rata u Bosni i Hercegovini vjeronauka je ponovo vraćena u škole, tako da danas djeca radnim danima u okviru školske nastave uče o vjeri, kulturi religija, a vikendom u okviru mektepske nastave.

Halilović je kazao da su u prvi mah imali problem upravo zbog tog preklapanja, te dodao:

“Ali vrlo brzo smo uspješno riješili taj problem tako što smo vjeronauku preusmjerili više na civilizacijski doprinos, civilizacijsko razumijevanje islama i muslimana, njihov doprinos civilizaciji, a mekteb je fokusiran na čisto praktične dimenzije. Dakle, naša djeca u mektebskoj nastavu uče sufaru, Časni Kur”an, a pored toga imaju i praktičnu dimenziju, jer ih efendija kroz nastavu navikava da praktikuju ono što su teorijski naučili. Kvalitet prve nastave je bio toliko jak da je dao energiju sve do današnjeg dana. Za vrijeme Osmanske vlasti kada su Bošnjaci prihvaili Islam, oni su prihvatili mektebsku nastavu, i to je bio najsavremeniji oblik nastave u to vrijeme u Evropi. Zahvaljući tom modalitetu nastave svi su Bošnjaci bili pismeni, svi su znali harfve, ali naš civilizacijski peh je bio to što je za vrijeme Austro-Ugarske promijenjeno pismo pa su pismeni ljudi preko noći postali nepismeni.”

Mekteb sastavni dio identiteta muslimana 

Abdulgafar ef. Velić, imam Istiklal džamije u Sarajevu, kazao je novinaru AA da je mekteb sastavni dio identiteta svakog muslimana u Bosni i Hercegovini, te kroz mekteb su bosanski muslimani očuvali svoje vrijednosti, prvenstveno svoju vjeru na ovim područjima.

Mektepska nastava se prvenstveno održava vikendom u džamijama za djecu osnovnih, ali i srednjih škola. Također postoje slučajevi dolaska djece koja su pred upis u osnovnu školu, odnosno predškolski uzrast.

“Mekteb u Bosni i Hercegovini ima jednu posebnu težinu. Kroz njega mi učimo o sebi, svojim vrijednostima, svojim izvorima, svojoj tradiciji. Zahvaljujući mektebu mi smo sve te vrijednosti sačuvali i mekteb je garant opstanka nas muslimana na ovim područjima”, rekao je Velić.

U jednom periodu nakon Drugog svjetskog rata, mektepska nastava u Bosni i Hercegovini je bila zabranjena, također i učenje kur’anskih harfova. Bosanski imami su u tom periodu djecu podučavali u tajnosti, pravili su svoje vlastite sufare, jer je štampanje islamske literature bilo zabranjeno. 

Osnovni cilj je lijepo ponasanje

“Osnovni cilj mekteba jeste da se djeca nauče lijepom ponašanju. Svako dijete može kući naučiti kur´ansko pismo, može od roditelja naučiti osnovne propise vjere islama, način obavljanja namaza, međutim, djeca dolaze u mekteb prvenstveno da se nauče lijepom ponašanju, da shvate i razumiju šta znači džamija i kako treba da se ponašaju i odnose prema džamiji. Jako je lijepo vidjeti malu djecu koja su željna igre i zabave kako se uozbilje kada dođu u mekteb i ponašaju se kao odrasli ljudi. Ja sam se kao muallim uvjerio da djeca kada počnu učiti u Kur´anu preko noći se uozbilje i postanu odgovorna. U mektebu se djeca uče da budu zahvalna, prvenstveno fragom Bogu. Zatim se uče ljubaznošću i osnovnim vrijednostima čovječanstva”, zaključio je Velić.

Akos.bA/AA