Kavazović: Danas otvaramo obnovljenu Ferhadiju, srce i dušu lijepe Banje Luke
Muslimani, pravoslavni katolici i Jevreji zajedno sa drugim građanima mogu i treba da grade zajedničku kuću mira i sigurnosti na tlu Evrope. BiH i grad Banjaluka ovim događajem navjećuju da taj napor ima budućnost, kazao je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović Ferhadija jeste bila sklonjena od vaših pogleda, ali sam uvjeren da nikada nije bila sklonjena iz vaših srca, poručio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović u obraćanju na svečanom otvaranju obnovljene Ferhat-pašine džamije u Banjaluci, javlja Anadolu Agency (AA).
Kavazović je svim prisutnima čestitao otvaranje Ferhadije. Poručio je da je “ovo radostan dan za sve”. Kavazović je citirao Kur’ansku suru i 13. ajet u kojem se govori o tome kako Bog ljude stvara u različitim plemenima kako bi se upoznavali.
“Ferhadija je bila, jeste i bit će veličanstveni svjedok vjere u jednoću Stvoritelja. Temeljni poziv vjere je upoznavanje ljudi kako bi svijet postao kuća za sve. Naše različitosti, mnoštvo rasa i nacija, kultura i civilizacija nisu omaška povijesti već istinski su dar božije mudrosti da život sinovima Ademovim učini bogatijim u njihovoj različitosti”, rekao je Kavazović i dodao:
“Danas otvaramo obnovljenu Ferhat-pašinu džamiju, srce i dušu ovog lijepog grada Banje Luke. Svim muslimanima u BiH, svim građanima Banje Luke i svima koji su pristigli iz dalekih krajeva svijeta ovaj događaj unosi radost u srce, vraća osmijeh na lice i sreću u zajednici.”
Prema njegovim riječima, svako nasilje nad tim različjem jeste u isto vrijeme i pokušaj negiranja volje Stvoritelja svih svjetova.
“Tokom svoje povijesti, ljudi su prihvatali ili odbijali božiji poziv da budu dobri, da ne ubijaju jedni druge, da ne lažu, ne kradu, da pomažu i štite slabe, da se suprotstavljaju nasilju i nepravdi. Naši preci, dobri Bošnjani, sredinom su prošlog milenija prigrlili islam i svoj daljnji kulturno-civilizacijski hod nastavili kao muslimani. Džamija koju je Ferhad-paša gradio krajem 16. stoljeća izraz je njihove privrženosti islamu i potrebe da javno posvjedoče svoju vjeru i svoj identitet”, istakao je Kavazović.
Naglasio je da izvanredna arhitektonska ljepota i sklad ove džamije govore o duhovnoj zrelosti i materijalnoj moći i raskoši u kojima je građena.
I Ferhad-paša kao i generacije vjernika poslije njega vođeni su idejom da grade božije kuće i brinu o njima vjerujući u Stvoritelja i budući svijet, poručio je reis.
“Taj čisti monoteistički um otjelovljen je u Ferhadiji, ljepotici nad ljepoticama. Ferhadija je bila, jeste i bit će do Sudnjeg dana veličanstveni svjedok istine vjere u jednoću Stvoritelja i njegovu moć. Tokom proteklih pet stoljeća u ovoj zemlji su se mijenjale različite državne tvorevine, vladari i politike, svaka za sebe je upravljala njom”, pojasnio je Kavazović.
Podsjetio je da će se posljednja decenija prošlog stoljeća pamtiti “po zlu s kojim smo se ranije rijetko susretali”.
“Raspaljena mržnja srušila je Ferhadiju i mnoge druge lijepe božije kuće u kojima je živio duh ove zemlje i svih naših naroda. Takvoj mržnji, nažalost, još nismo stali ukraj”, rekao je Kavazović.
On je poručio i kako okupljeni u Banjoj Luci povodom svečanosti otvaranja Ferhadije svjedoče obnovi vjere.
“Muslimani, pravoslavni, katolici i Jevreji zajedno sa drugim građanima mogu i treba da grade zajedničku kuću mira i sigurnosti na tlu Evrope. BiH i grad Banjaluka ovim događajem navjećuju da taj napor ima budućnost. Ferhadija jeste bila sklonjena od vaših pogleda, ali sam uvjeren da nikada nije bila sklonjena iz vaših srca”, poručio je Kavazović.
Ferhadija ili Ferhat-pašina džamija otvara svoja vrata tačno 23 godine nakon što je srušena. Njena obnova je počela prije 15 godina.
Prilikom pokušaja postavljanja kamena temeljca, 7. maja 2001, izbili su neredi u kojima je nekoliko stotina vjernika koji su prisustvovali napadnuto, a od posljedica povreda nekoliko dana kasnije preminuo je Murat Badić iz Cazina.
Ferhadiju je dao sagraditi posljednji bosanski sandžakbeg i prvi beglerbeg Ferhad-paša Sokolović 1579. godine. Ona je 1950. godine proglašena kulturnim spomenikom BiH, a potom je uvrštena i na UNESCO-ovu listu svjetske baštine.
Početkom rata u BiH, 7. maja 1993, Ferhadija je minirana i srušena, a potom su njeni ostaci bačeni na obližnju deponiju i u jezero blizu Banje Luke.
Među najvećim donatorima njene obnove su Turska agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA), institucije Republike Srpske, kao i brojni drugi donatori i vakifi.
Akos.ba
