Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Historija i tradicija > Kartografija je najbolji način za vizualizaciju kulture pamćenja jednog naroda

Kartografija je najbolji način za vizualizaciju kulture pamćenja jednog naroda

Za Akos.ba piše: Voloder Sanadin

Legendarna izjava heroja i generala Izeta Nanića „Sutra kad se rasformira ova brigada,  kada električar bude električar, a ne obavještajac, kad svi borci budu na svojim radnim mjestima, da se isto ovako družite i uvažavate… Samo tako ćemo svi skupa biti zajedno. Jer, poslije rata je rat“, na najbolji način pokazuje njegovo vizionarstvo.

Armija Republike Bosne i Hercegovine jeste pobjednik u dvostrukoj agresiji na našu domovinu, ali nažalost u periodu nakon rata jako loše stojimo na brojinm frontovima, od naučnih istraživanja do produkcije sadržaja na internetu.

Jedno od najznačajnijih pitanja za opstanak naše jedine domovine u ratu i miru jeste odnos prema kartografiji. Stav srpskog agresora prema kartografiji je vrlo upečatljiv kroz analizu snimaka sastanaka gdje je srpska strana uvjek dolazila sa kartama. U desetljećima prije početka agresije bosanski Srbi su na različite načine „posrbljavali“ bosanskohercegovačku toponimiju. Slično su radili i Hrvati, ali u znatno manjem obimu. Oni su to nakon rata uradili postavljanjem križeva.

Karte opsade gradova i marš smrti Bošnjaka nakon pada Sreberenice i sličnih dešavanja u proteklom ratu postale su vrlo atraktivne teme za obradu mnogih entuzijasta. Očito je da ima volje pojedinaca da dadnu doprinos, ali nedostaje stručnosti i podrške institucija da ovakvi materijali budu prisutni na školskim zidovima, u nastavnim programima, na javnim mjestima…

Ova godišnjica početka opsade Sarajeva se obilježava u uslovima izolacije usljed pandemije korona virusa. U ovakvim uslovima na vrijednosti dobijaju kartografski prikazi opsade Sarajeva koji su odličan materijal za izradu video materijala.

O temi vizualizacije kulture pamćenja agresije na Bosnu i Hercegovinu, genocida, logora, masakara, stradanja kulturnih, vjerskih objekata, o odnosu nadležnih institucija prema ovakvim projektima razgovaramo sa Fikretom Logićem.

Kartografski prikaz opsade Sarajeva

Fikret Logić je rođen u Sarajevu 1960. godine. Cijeli radni vijek je proveo u JP Geodetski zavod Bosne i Hercegovine. Učio je od starijih i vrlo kvalitetnih stručnjaka u tematskoj kartografiji na prostoru bivše Jugoslavije. U toku agresije i opsade Sarajeva radio je u Zavodu na izradi topografskih karata 1:25 000. Godinama je već na birou, ali nemirni duh i želja da generacijama koje ostaju i dolaze ostavi vakuf u obliku kartografskog prikaza dešavanja tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu mu ne daju mira..

Na pitanje kako je došao na ovu ideju i šta ga je motiviralo da uradi mapu opsade Sarajeva Fikret kaže da je ova mapa potrebna Sarajevu i Bosni i Hercegovini.

„Kao prvo slika ostaje trajno, a izgovorene riječi se zaboravljaju. Kao drugo da se ne zaboravi. Kako smo krenuli djeca već zaboravljaju i ova mapa je potrebna mom gradu i mojoj zemlji, da bude istaknuta u svim obrazovnim i javnim ustanovama. I kao treće, da nešto iza sebe ostavim jer sam jako puno toga napravio u tematskoj kartografiji, a nisam pokazao i nisam uspio da to prezentiram“, kaže nam Fikret na početku razgovora u njegovom stanu u sarajevskom naselju Olimpijsko selo Mojmilo.

Kartografija je vrlo složena i zahtjevna tehnička nauka, a izrada svakog projekta je otežana jer su osnovne karte koje služe za podlogu zastarjele zato što nema institucije koja se bavi izradom karata.

„Na projektu opsade Sarajeva radio sam u dijelovima. Prvo sam morao uraditi mapu grada koja obuhvata pojas istok – Faletići, zapad – Blažuj, sjever – Vogošća, jug – Hrasnica da bih mogao obuhvatiti linije opsade. Dugo sam stajao sa izradom mape opsade, jer nisam mogao dobiti zvaničnu liniju odbrane grada Sarajeva od nadležnih institucija. I desi se da je Al Jazeera Balkans radila projekat za web prezentaciju ”Opsada Sarajeva 1991-1996” (Edin Krehić i Fahrudin Smajlović) i tu sam preuzeo liniju opsade na mapu R 1:25000. Oni su izabrali stručnog konsultanta Merisu Babić koja je autorica knjige “Masovna ubistva civila u Sarajevu u opsadi” i koautorica knjige “Zločini nad djecom Sarajeva u opsadi”. Ja sam od nje preuzeo podatke o masakrima i urbicidu i unio na mapu koristeći i koordinate za lakše pronalaženje na što sam im zahvalan. Bez njihove pomoći i podrške ne bi ovo mogao napraviti.“, prisjeća se Fikret.

Mapa je prošla recenziju Komisije za izradu nastavnih sadržaja o opsadi i genocidu, koju je imenovalo Ministarstvo obrazovanja Kantona Sarajevo.  Njegova je želja da ova karta u formi panoa bude postavljena u Velikom parku kod spomenika ubijenoj djeci Sarajeva. Nažalost, stanje u Kantonu što se tiče turističko-propagandnog materijala vezanog za opsadu i općenito historiju Sarajeva je na niskom nivou.

Karte koje trebaju biti u hodnicima škola i fakulteta

Vizuelno predstavljanje dešavanja u ratnom periodu je najdjelotvorniji način čuvanja pamćenja stradanja i razaranja Bosne i Hercegovine. Tematske karte su najefikasniji medij kako da se mladim generacijama prenese istina o agresiji, genocidu, logorima.

„Evo jedan slikovit primjer. Razvoj i širenje bosanske države imamo kartografski prikazano kroz vijekove. Za svaki period postoje karte koje nam ostaju urezane u sjećanju. Pored
printane karte koja se nalazi na zidovima školskih hodnika ili drugih institucija djeca, odnosno učenici i odrasli zastanu bar na trenutak i mnogo toga vizuelno ostane u pamćenju u njihovim glavama, odnosno u podsvjesti. U učionicama, po holovima i hodnicima se trebaju postavljati ovakve karte jer ”oni” su tu svaki dan i bar će jednom baciti pogled na zid jer će ih slika zaintrigirati. Sve ostalo je individualna odgovornost,“ objašnjava Fikret.

Projekat kartografskog prikaza opasade Goražda je jedan u nizu projekata koje je Fikret započeo, ali koji nije završen jer nema potrebnu podršku.

„U aprilu mjesecu 2018. godine mi se javio gospodin Armin Sijamić sa prijedlogom izrade mape opsade Goražda. Pitao je da li sam voljan i da li bih mogao uraditi tu mapu. Bio sam radostan, a u isto vrijeme i ponosan na ponudu. Pored svega što je Goražde preživjelo u ratu, moja supruga me veže za ovaj grad. Objasnio sam mu da mi je potrebno par dana da vidim kartografski da li ja to mogu uraditi. Kad sam uvidio da to mogu realizovati poslao sam mu isječke mapa da vidi. On je bio dio grupe ljudi koja je htjela da se opsada grada heroja na Drini predstavi kroz karte, ali nažalost sve je ostalo na tome razgovoru“, kaže nam Fikret.

Mapa ratnih dešavanja u Mostaru

S obzirom da je Fikret prisutan na društvenim mrežama, a mediji su ranije pisali o njegovim projektima javljaju mu se pojedinci iz različitih dijelova BiH koji žele da se kroz kartografski prikaz zabilježe stradanja Bošnjaka.

„Prije par dana mi se javio gospodin Asim Ćizmić sa idejom da uradim mapu Banja Luke pred početak agresije na Bosnu i Hercegovinu, odnosno kartografsko predstavljanje lokacija deset logora u kojima su zlostavljani banjalučki Bošnjaci i Hrvati. Nažalost ne postoji dostupna potpuna dokumentacija o tome koliko je ljudi prošlo kroz ove logore, koliko ih je ubijeno i gdje su protjerani, tako da bi kartografska obrada ove tematike zasigurno pokrenula ovo pitanje sa mrtve tačke.“

Jedan od projekata na kojem Fikret trenutno radi jeste mapa opsade Mostara, a s obzirom na složenost ratnih dešavanja u dolini Neretve ovo je izazov u koji treba da se uključe brojne institucije.

Bez obzira na godine Fikret u isto vrijeme radi na više projekata. Nedavno je završio projekat prikaza džamija Medžlisa Sarajevo, a trenutno radi na projektima mapa općine Ilijaš i Vogošće.
Turistička mapa Kantona Sarajevo za tramvajska stajališta koja su u izgradnji je zadnji, ali nadamo se ne posljednji završeni projekat vrijednog Fikreta Logića.

 Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top