Vi ste ovdje
Home > Duhovnost > Islamske teme > Kakve vrste nadgrobnih spomenika smijemo graditi?

Kakve vrste nadgrobnih spomenika smijemo graditi?

PITANJE:

Kakav stav ima islam u odnosu na nadgrobne spomenike i šta je, prema islamu, najbolji spomenik za umrloga?

 

ODGOVOR:

Sve se islamske pravne škole slažu u tome da nije preporučljivo podizati ma kakve nadgrobne spomenike. U fikhskim djelima navodi se da grob ne smije biti više uzdignut iznad zemlje od jednog čeperka. Imam Šafi je često govorio: „Ja smatram da grobu ne treba dodavati ništa drugo osim njegove zemlje.Treba ga uzvisiti koliko jedan pedalj. Na grobu ne treba ništa drugo podizati, da se to ne bi pretvorilo u obično gizdanje i neku vrstu oholosti i isticanja, čemu nema mjesta kada se radi o smrti. Na grobovima muhadžira i ensarija ja nisam vidio ništa od toga. Imao sam prilike vidjeti kako organi vlasti ruše nadgrobne spomenike uz saglasnost uleme.“

 

Šefkani smatra da je podizanje grobova iznad dozvoljene mjere strogo zabranjeno. Navodi da je to mišljenje imama Ahmeda, Šafija i Malika. Dozvoljeno je, međutim, nekim znakom obilježiti grob da bi se raspoznavao. Ibn Madže prenosi od Enesa da je Muhammed, a.s., obilježio grob Osmana Ibn Mazuma jednim kamenom koji je pobio više glave.

 

 Kako se vidi, islam ne preporučuje nikakav luksuz pri podizanju nadgrobnih spomenika.

 

Prošle godine je vjerski poglavar sekte Behere iz Indije udario zlatnu ogradu oko groba hazreti Huseina u Kairu, gdje su utrošene tone zlata. Bilo bi mnogo korisnije da se za tu vrijednost podigla bolnica ili škola u nekoj muslimanskoj Afričkoj zemlji. Od toga bi bilo koristi i živima i mrtvima. U mnogim islamskim zemljama većina turbeta pretvorila su se u izvore velikih grijeha i zabluda. Postala su neka vrsta idolatrije. Poslušajmo šta o tome kaže autor Fikhus-sunneta:

 

„Turbeta su se pretvorila u idole. Muslimani se obraćaju turbetima isto onako kao što su se mušrici u predislamsko pagansko doba obraćali kumirima. Što je još gore niko, ni ulema, ni emir, ni vezir, ni vladar ne diže u ime Boga i u ime islama svoj glas da bi osudio ovo opasno zlo i ovu otvorenu idolatriju. Ovi obožavatelji grobova idu tako daleko da više drže do svog šejha i evlije nego li do samoga Boga. Nije rijedak slučaj da se ovakvi u sporovima kada im se zatraži zakletva Bogom jednostavno zaklinju, ali ako im se zatraži zakletva šejhom ili određenim evlijom, odbijaju takvu zakletvu i priznaju istinu.“

 

Mi se, istina, postepeno oslobađamo tih, da ih tako nazovemo klasičnih zabluda, ali ne smijemo zaboraviti da pri tome padamo u nove „moderne zablude“ savremenog čovjeka. Zbog snobizma i kopleksa manje vrijednosti sve više poprimamo tuđe običaje prilikom sahrane. Tu spada svakako stavljanje slika, kao i nošenje vijenaca.

 

Na pitanje odgovorio: Husein ef. Đozo   (Izabrana djela, Fetve I, El-Kalem, Sarajavo)

 

Akos.bA

 

 

 

 

 

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top