Kako je panj tugovao za Poslanikom ﷺ

Jedan od poznatih događaja iz života Allahovog Poslanika ﷺ jeste predaja o deblu palme uz koje je stajao dok bi držao hutbu. Kada je kasnije napravljen minber i Poslanik ﷺ se udaljio od debla, ashabi su čuli glas koji je dolazio od njega. Poslanik ﷺ prišao je deblu i smirio ga.

Ovaj događaj stoljećima se prenosi kao jedna od mu’džiza Allahovog Poslanika ﷺ. U savremenom dobu, međutim, posebnu pažnju privukla su istraživanja koja pokazuju da biljke nisu tako „nijeme“ i jednostavne kako se nekada zamišljalo.

Mogu li biljke proizvoditi zvukove?

Autor izvornog teksta navodi istraživanje naučnika s Univerziteta u Tel Avivu iz 2019. godine, prema kojem određene biljke izložene stresu proizvode ultrazvučne zvukove. Riječ je o frekvencijama iznad granice ljudskog sluha.

Biljke, dakle, u određenim stresnim okolnostima mogu proizvoditi mjerljive zvučne signale. Savremena istraživanja također proučavaju načine na koje biljke reaguju na oštećenja, sušu, insekte i druge promjene u svojoj okolini.

Autor navodi i istraživanja koja se bave svojevrsnim „pamćenjem“ biljaka, odnosno njihovom sposobnošću da nakon prethodnog izlaganja određenom stresu drugačije reaguju na kasnije podražaje. Među istraživačima koje spominje su Peter Crisp s Australskog nacionalnog univerziteta i František Baluška sa Univerziteta u Bonnu.

Takva otkrića otvorila su veoma zanimljivo područje istraživanja komunikacije, reakcija i prilagođavanja biljaka. Ipak, izraze poput „biljka osjeća bol“, „plače“ ili „vrišti“ treba razumjeti oprezno. Naučna istraživanja mogu registrovati fiziološke reakcije i zvukove koje biljke proizvode pod stresom, ali to samo po sebi ne dokazuje da biljke bol i emocije doživljavaju na način na koji ih doživljavaju ljudi.

Deblo koje je čeznulo za Poslanikom ﷺ

Upravo ovdje autor pravi poveznicu s događajem iz života Allahovog Poslanika ﷺ.

Prenosi se od Abdullaha ibn Omera, r.a., da je Allahov Poslanik ﷺ držao hutbu oslonjen na deblo. Kada mu je napravljen minber i kada je prešao na njega, deblo je počelo jecati. Poslanik ﷺ prišao mu je i prešao rukom preko njega, nakon čega se smirilo.

Još detaljnija predaja zabilježena je u Sahihu Buharije. Prenosi se da je Poslanik ﷺ petkom stajao uz drvo ili palmu. Jedan ensarija ili ensarijka predložili su da mu naprave minber, što je Poslanik ﷺ prihvatio. Kada je sljedećeg petka otišao prema minberu, palma je pustila glas poput djeteta. Poslanik ﷺ sišao je s minbera i privio je uz sebe, a ona je jecala poput djeteta koje se smiruje.

U predaji se navodi da je plakala zbog zikra koji je ranije slušala pored sebe.

Za muslimana ovaj događaj pripada mu’džizama Allahovog Poslanika ﷺ. Zvuk koji su ashabi čuli bio je dovoljno jasan da ga neposredno čuju i opišu, dok su zvukovi biljaka koje proučavaju savremeni naučnici uglavnom u ultrazvučnom području, izvan granice ljudskog sluha.

Zato ova dva fenomena nije ispravno naučno izjednačavati.

Savremena istraživanja ne mogu dokazati da je deblo plakalo za Poslanikom ﷺ niti objasniti njegovu mu’džizu. Ona nam, međutim, pokazuju nešto veoma zanimljivo: biljni svijet mnogo je složeniji nego što se na prvi pogled čini. Biljke reaguju na okolinu, stres i oštećenja te mogu proizvoditi zvukove koje ljudsko uho ne čuje.

A predaja o deblu ostaje jedna od posebno dirljivih epizoda iz života Poslanika ﷺ: deblo uz koje je slušana Allahova riječ toliko je čeznulo nakon njegovog odlaska da su njegov glas čuli prisutni ashabi, a smirilo se tek kada mu je Poslanik ﷺ prišao.

I možda upravo zbog toga ova predaja stoljećima ostavlja tako snažan trag u srcima vjernika.

Ako je jedno deblo čeznulo za blizinom Allahovog Poslanika ﷺ, vrijedi se zapitati koliko mi čeznemo za njegovim sunnetom i životom po onome čemu nas je podučio.

Izvor: kaheel7.com

Prijevod i obrada: akos.ba