U Fokusu

Kako je Husein Đozo pisao o pojavi tekfira

Odlomka iz knjige “Husein Đozo – razmišljanja i fetve” koju je priredio Admir Iković saradnik našeg portala, a izdavač knjige je AKOS

PROGLAŠAVANJE DRUGOGA KAFIROM

Vrlo teško je reći nekom pripadniku islama da nije musliman, ukoliko to on sam ne izjavljuje. Pitanje poricanja pripadništvu islamu i proglašavanje nekoga nemuslimanom, kafirom, neobično je delikatno i složeno. Čini nam se da se ovdje mnogo griješilo i ovom pitanju neodgovorno prilazilo.

U prošlosti je u ovom pogledu bilo krupnih grešaka. Vrlo neodgovorno se razmetalo sa riječima kafir, zindik itd. Mnoga progresivna ulema bila je zbog toga izložena raznim neugodnostima, progonima, zatvorima, pa i najvećim mukama, čak i masakru. Palo je dosta glava u borbi za progres, optuženih od strane nazadnih strana kao kafiri – zindici i heretici. Konzervativne snage, naročito u periodu dekadence, uživale su podršku masa  jer su nastupali tobože u ime odbrane vjere.

 Najnovije islamsko buđenje nailazi na slične otpore. Konzervativne snage uleme još uvijek se suprotstavljaju progresivnim kretanjima, te se služe etiketom „kafir  i zindik“. Takva etiketa prišivena je Džemaludinu Afganiju, šejhu Muhammedu Abduhuu, Džemaludinu Čauševiću.

Da kažemo i to da je zvainično zatraženo od naših najvećih vjerskih organa da se i pisac ovih redova proglasi kafirom. Bilo bi vrlo korisno i potrebno kada i se neko od naših mladih teologa posvetio izučavanju ovog pitanja, koje bi moglo poslužiti kao tema za magistarski rad ili doktorsku disertaciju. Bio bi to vrlo koristan i dragocijen doprinos upoznavanju razvoja islamske misli.

                                                                       ***

                                                                 TEKFIR

Posljednjih stoljeća, upravo u doba kada su islamski narodi preživljavali najteže krize svoga svestranog propadanja, najčešće se u tobožnjoj odbrani islama operisalo sa izrazom heretik, otpadnik, zindik, pa i kafir. Gotovo ni jedna istaknuta ličnost iz ovog perioda nije ostala a da nije označena jednim od ovih izraza. Svaki onaj koji je pokušao da signalizira na slabost, da uspostavi dijagnozu i pronađe lijek za opasne bolesti muslimanskog društva bio je proglašavan u najmanju ruku, zindikom, vrlo često i kafirom. Takva sudbina nije mimoišla ni Šatibija, ni Ibn Tejmijju, ni Dževzija. To se, dogodilo Afganiju, šejhu Muhammedu Abduhu, Rešidu Ridi, Kevakibiju, Šeltutu, a kod nas hadži Džemaludin ef. Čauševiću i drugima.

Iz knjige: ”Husein Đozo – razmišljanja i fetve”

Priredio: Admir Iković

Recezenti: dr. Šefik Kurdić, Nedim Botić

Izdavač: AKOS, Sarajevo, 2015.

Mehki uvez, 194 str.

Knjigu možete po cijeni od 10 KM naručiti na e-mail info@akos.ba ili kupiti u prostorijama redakcije portala Akos.ba u sjedištu Udruženja Svitanje Sagrdžije 43 Sarajevo ili naručiti na mob: 062 164 709

 

Akos.ba

Povezani članci