Hasan Keranović: Cazinjanin koji neumorno i ponosno brine o očuvanju tradicije

Davno je to bilo… Sjećam se kad smo… U ono doba… U moje vrijeme… To su bila vremena… Ovako počinju legende i mitovi, male i velike priče o nekadašnjem načinu života, o međuljudskim odnosima, o nekoj drugoj vremenskoj dimenziji

Hasan Keranović, umjetnik iz Cazina, svakodnevno pokušava spasiti ono što je ostalo od tradicije. Izrađujući unikatne rukotvorine, održavajući seminare, manifestacije i sijela nastoji doprijeti do čovjeka, društva, podsjećajući na ono naučeno i uveliko zaboravljeno. Talenat, ljubav, podrška porodice i prijatelja motiviraju Hasana da nastavi i ne posustaje u svom naumu i borbi.

“Veliku ljubav gajim prema tradiciji Bosne i Hercegovine. Sve je počelo kao hobi i, da vam priznam, i danas je tako, pa ovakvi projekti podrazumijevaju duhovno zadovoljstvo, a ne materijalno kojem većina podilazi”, priča Keranović.

Mladi ljudi nisu krivi što su okrenuli leđa tradiciji. Neupućenost i oskudnost informacija učinili su da slabo poznaju običaje, tradiciju i kulturu Bosne i Hercegovine. “Koliko sam upoznat, ne postoje radionice za učenike osnovnih i srednjih škola na kojima bi se moglo više razgovarati i učiti o tradiciji i to je velika šteta. Na svaki poziv za učešće u takvom projektu rado ću se odazvati”, kaže Hasan koji je prošle godine održao samostalnu izložbu rukotvorina u Cazinu, Velikoj Kladuši, i Slunju (Hrvatska).

Imao je pozive i iz Zenice, Sarajeva i Beograda, ali se zbog finansija nije mogao odazvati. U svom selu Ponjevići, u Cazinu, naredne godine ima u planu otvoriti seoski muzej koji bi čuvao tradiciju od zaborava, te s njegovim radovima svjedočio o njenim ljepotama. Također je počelo i snimanje filma “Uvelo poljsko cvijeće” autora i redatelja Jasmina Hadžića, gdje je dobio glavnu ulogu, to će biti film o bosanskoj tradiciji u prošlih pedeset godina.

Hasan je prošle godine organizovao tradicionalno ”Krajiško sijelo” koje je podržao veliki broj medijskih kuća. Hasan naglašava da ga robdina, prijatelji i nekolicina medija podržava u njegovom nastojanju da očuva tradiciju, dok su vlasti na svim nivoima ostale gluhe i slijepe.

Takođe, u okviru manifestacije “Tour de Culture BiH” 2016. na Starom gradu Ostrožac Hasan je zajedno sa svojim komšijom Muhamedom Macanovićem formirao jednu malu tipičnu bosansku sobu.  Tokom ture 100 učesnika posjetili su vrijedna kulturno-historijska i prirodna dobra ovog područja, uključujući Stari grad Pset u Bosanskoj Krupi, Stari grad Ostrožac u Cazinu, Muzej Unsko-sanskog kantona i Kapetanovu kulu u Bihaću, te se voziti kanjonom Une.

Mnogi gosti i učesnici su bili oduševljeni sa ljepotama Starog grada Ostrožac, ali ne samo to….posebnu pažnju mnogim biciklistima (kojih je bilo iz raznih krajeva Sarajeva, Konjica, Bihaća, Bos. Krupe, Cazina, Bihaća….) privukla je mala bosanska soba na Starom gradu Ostrožac.

Ovaj mladi svestrani umjetnik kazuje da na ovaj način dokazuje kako besposlenost i nemarnost nisu urođena svojstva čovjeka, te kako se upornošću svaka vizija može nazvati realnošću.

Društvo se uveliko prepustilo vremenu koje je postalo neizostavna komponenta svake formule za revitalizaciju izgubljenih vrijednosti i pokušaja njihovog uspostavljanja. Postavlja se pitanje: je li vrijeme postalo famozna nula u matematici?

Kreativnost i sposobnost, popraćeni marljivošću učinili su da Hasan postane tražena umjetnička duša na prostoru Cazinske Krajine.

Akos.ba