Vi ste ovdje
Home > Obrazovanje i odgoj > Nauka i tehnologija > FOTO: Mravi uvijek iznova iznenađuju naučnike

FOTO: Mravi uvijek iznova iznenađuju naučnike

Mravi, kukci koji žive u združenim zajednicama, opisani su u brojnim pričama i basnama kao jedan od simbola marljivosti. Ipak, mnogo je toga zanimljivog u načinu funkcioniranja ovih bića. Iako njihov ujed može biti neugodan i znaju ”pokvariti” raspoloženje izletnicima koji uživaju sjediti na zemlji, njihova uloga u ekosistemu je nezamjenjiva. Osim što prozračuju tlo, oni u njega unose i velike količine hranjivih tvari.

Fotoreporter Anadolu Agency (AA) uspio je zabilježiti nekoliko kadrova iz života ovih predatora uključenih u mnoge hranidbene lance.

Mirmekolozi, naučnici koji se bave istraživanjem mrava, ove kukce nerijetko koriste i za ispitivanje evolucije i socijalnih sistema.

Žive u prostranim, povezanim kolonijama, mogu podignuti teret nekoliko puta teži od svojeg tijela, te koordinirati svoje aktivnosti sa nevjerovatnom preciznošću. Mravi prate mirisne tragove ostavljene od mrava ”scouta“ prilikom prikupljanja hrane.

Pojedine vrsta mrava mogu se prostirati na području od nekoliko hiljada kilometara i stvarati takozvane superkolonije, a primjer tome je Argentinski mrav.

Brojne su zanimljivosti o mravima, a najčešće se izdvaja činjenica da mogu podići teret 50 puta teži od njihove težine samo sa svojom donjom čeljusti.

Neke vrste mrava štite biljke u zamjenu za hranu i zaklon, dok će neke držati kao zarobljenike druge vrste mrava, te ih prisiljavati da rade za njihovu koloniju. Mravi nekad uzgajaju insekte drugih vrsta, kao što su neke vrste lisnih uši te cikada, a razlog je dobivanje sekreta šećera od insekata koji se hrane mednom rosom.

Do sada najstariji pronalazak mrava je sačuvan u jantaru što ukazuje da su prije oko 92 miliona godina nastanjivali zemlju. Ipak, kako su istraživanja pokazala, zbog postojanja više rodova i njihovog prolaska kroz evoluciju moguće je pretpostaviti da su se prvi mravi pojavili prije oko 130 miliona godina.

U porodicu mrava ubraja se 16 podporodica s 296 poznatih rodova, u koje se svrstava oko 12.445 opisanih vrsta mrava. Uzimajući u obzir mnoge vrste koje nisu poznate, etnomolozi procjenuju da postoji oko 15.000 vrsta mrava.

Najpoznatije su vrste šumski mrav (Formica rufa), veliki mravalj (Camponotus herculeanus), drvotočni mrav (Lasius fuliginosus), livadni mrav (Lasius flavus), crveni amazonac (Polyergus rufescens).

Naročito je zanimljiv pustinjski mrav. Mirmokološka društva ističu kako su vrste iz roda ‘Cataglyphis’ specifične po tome što su evoluirale u pustinjskim i polupustinjskim krajevima Sahare. U takvom životnom prostoru gdje vjetar stalno raznosi zrnca pijeska mirisni tragovi su beskorisni pa se oni stoga orjentiraju pomoću sunca kako bi pronašli put do mravinjaka.

”Budući da žive u jako toplim krajevima, imaju duge ekstremitete te drže zadak uzdignut da bi spriječili pretjerano zagrijavanje tijela od vruće podloge. Neke vrste mogu izdržati temperature i do 50 stepeni Celzijusa. Iako dobro prilagođeni za pustinjske uvijete, vrste unutar roda ‘Cataglyphis’ ne mogu boraviti duže od nekoliko minuta na vrućem Saharskom pijesku stoga dok tragaju za hranom, najčešće uginulim kukcima, uvijek trebaju znati gdje im je mravinjak kako bi se mogli brzo vratiti. Dok hodaju u potrazi za hranom svaki put kada promijene smjer kretanja okrenu se oko svoje osi i upamte položaj sunca te nakon pronalaska plijena izračunaju najkraći put do mravinjaka što je, dakako, ravna linija. Da bi stvar bila još nevjerojatnija, ti mravi moraju uzeti u obzir i rotaciju Zemlje jer promašaj mravinjaka od nekoliko desetaka centimetara može biti koban. Oni su jedna od malobrojnih vrsta koji preživljavaju dnevne temperature u pustinji te su stoga dobili laskavu titulu pustinjskih mrava”, navodi Hrvatsko mirmekološko društvo.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top