Dr Branimir Nestorović o stresu: Šta možemo da uradimo kad nam se čini da ništa ne možemo da uradimo

Današnji način života je veoma stresan. Danas je potpuno poznato da je stres jedan od glavnih uzročnika infarkta, hipertenzije, psihičkih problema i čega sve ne. Većina ljudi se od stresa brani uzimanjem lijekova, posebno anksiolitika . Iako se radi o relativno sigurnim lijekovima (predoziranje se uglavnom viđa kod osoba sklonih prekomjernoj upotrebi alkohola), imaju negativan efekat na kognitivne funkcije, a u pojedinim slučajevima dovode do ovisnosti.

Kao klasično školovan ljekar, primjetio sam odavno da osim lijekova, medicina ne nudi nikakve druge postupke ili opcije (npr. esencijalna ulja, tehnike disanja, relaksacione tehnike,  itd). Moderna medicina se ponaša kao da ovaj dio terapije uopšte ne postoji.

U svim savjetima za smanjenje stresa postoji savjet da promjenite način života. Lično smatram da je to uglavnom nemoguće, uslijed socijalnih uslova u kojima se nalazimo.  Dalje, trebalo bi suzbijati nezdrave navike koje nam pomažu da savladamo stres. Tu na prvom mjestu spadaju pušenje i alkohol. Prekomjerna upotreba tableta za smirivanje dovodi do obrntuog efekta. Cohen u studiji iz 1995 nalazi da je polovina pacijenata koji su dolazili zbog napetosti i paničnih stanja imalo kao uzrok prekomjernu primjenu benzodiazepina (Bensedin, Apaurin i slični) ili alkohola.Ne treba se povlačiti u sebe, jer to potencira stres,a treba izbjegavati jedenje velike količine nezdravih proizvoda (grickalica, slatkiša). Buljenje u telefon također neće pomoći da se stres suzbije, kao i prekomjerno spavanje. Ni istresanje na druge osobe nije rješenje.

Najprije, uvijek pokušajte da izbjegnete stres. Naučite se da kažete ne, ne preuzimajte više obaveza nego što možete da obavite. Posebno ako se radi o aktivnostima koje se obavljaju istovremeno. Multitasking (obavljanje više aktivnosti paralelno) je jedan od najvažnijih uzroka stresa. Iako žene bolje podnose multitasking, ni one ne bi trebalo da pretjeruju sa prihvatanjem gomile obaveza.Izbjegavajte osobe koje su stresne za vas (po parapsihološkom tumačenju to su osobe koje vam oduzimaju energiju tzv. “energetski vampiri”). Posle kontakta sa njima, osećate se iscrpljeno. Kontrolišite svoju okolinu. Ako vas nerviraju vijesti, isključite TV i nemojte čitati novine. Ako vas guranje i gužva pri odlasku na posao nerviraju, pokušajte sa alternativnim, manje opterećenim putem (iako je možda duži). Efekat promjene ponekad ima odlično dejstvo.

Podijelite osjećanja sa osobama oko sebe, naučite da praštate

Ukoliko se nađete u stresnoj situaciji, slobodno izrazite svoje mišljenje (suzbijanje stvara napetost). Ukoliko vas neko gnjavi, ljubazno se izvnite i kažite da imate hitne obaveze.

Pokušajte da se prilagodite situaciji. Ako ste u kolima zaglavljeni u saobraćaju, umjesto da se nervirate, shvatite to kao priliku da slušate omiljeno predavanje.Kada se pojavi neki problem, zapitajte se kakav će on imati značaj za godinu dana i vidjet ćete da će se problem umanjiti. Ako ste perfekcionista, pokušajte da smanjite očekivanja od sebe i drugih.
Ako je situacija takva da ne može da se kontroliše, prihvatite je. Ne pokušavajte da se borite ako nema izgleda na uspijeh. Podjelite osjećanja sa osobama oko sebe, naučite da opraštate.

Kada sve ovo pročitam, shvatam da u stvari treba imati realnije ciljeve u životu, jer iz njih potiču naše anksioznosti. Većina našeg stresa proističe iz socijalnih interakcija, straha od neprihvatanja,  straha od ismijavanja, da nećemo biti voljeni. Ovi su strahovi iracionalni, potencirani savremenim trendovima (kao da je važno koliko imaš lajkova na FB, ako imaš pored sebe osobu koja je voli).

Kretanje je nezaobilazno u suzbijanju stresa. Šetajte psa, vozite biciklu, idite pješke do prodavnice, igrajte uz muziku. Nova istraživanja ukazuju da fizička aktivnost povećava srčani rad. Srce svojim djelovanjem na mozak dovodi do stimulacije mozga, a posebno hipokamusa. Poznato je da stres posebno oštećuje ovaj dio mozga i dovodi do njegove atrofije. Uslijed ovoga osobe u stresu često zaboravljaju stvari.  American Psychological Association kaže “fizička aktivnost dovodi do komunikacije srca sa bubrezima i mišićima,uz koordinaciju ovog procesa preko mozga. Ova komunikacija organskih sistema je prava vrednost fizičke aktivnosti. Ovo uopšte ne znači da morate ići u teretanu ili trčati kilometrima , dovoljna je umjerena fizička aktivnost (brza šetnja, penjanje uz stepenice umjesto liftom).

Povezujte se sa drugim osobama i razgovarajte sa njima. Ljudska komunkacija ne nezamjenljiva . Najteža kazna u zatvoru je samica.

Konačno, najvažnije, pokušajte da u sve što radite unesete zabavu i zadovoljstvo. Smijeh je kaže stara mudrost, najbolji lijek za sve bolesti. Dokazano je da osobe koje se više smiju imaju bolju funkciju imunog sistema, niži nivo stres hormona, manje osećaju bol, imaju opuštene mišiće (pa time manje bolova u vratu i leđima), nižu učestalost infarkta. Smijeh suzbija napetost i depresiju, a posjeduje i moćnu socijalnu komponentu. Ljudi vole osobe koje se smiju, one privlače druge ljude, često su lideri u svojoj sredini. Osoba koja se smije izbjegava konflikte.

Hobiji su veoma važni u suzbijanju stresa. Ukoliko se posle stresnog dana posvetite nečemu što volite, osjetit ćete se opuštenije i zadovoljnije.

Izvor: banenestorovic.blogspot.rs