Devet očajnih navika kojima se sami uništavate

Loše navike mogu da utiču na naše mentalno zdravlje, bez obzira da li se radi o jednom tužnom danu ili potpunoj depresiji i anksioznosti.

Srećom, većina ovih mentalnih zamki se može izbjeći. Evo i koje su to i kako da ih izbjegnete;

Izbjegavanje fizičke aktivnosti

Zašto je štetno: Pored održavanja tijela u dobroj formi, fizička aktivnost ima ključnu ulogu u podizanju raspoloženja, a istraživanja pokazuju da može ublažiti simptome depresije i anksioznosti. Izgleda da redovna vježba ima pozitivan efekt na moždane hemikalije i hormone koji se povezuju sa raspoloženjem te može imati višestruke psihološke koristi (kao što je povećanje samopouzdanja) koje potiču bolje mentalno zdravlje.

Šta možete uraditi: Ako se borite kako biste se držali rasporeda vježbanja, to može značiti da je on preambiciozan. Za početak, pokušajte odvojiti petnaest do dvadeset minuta na brzu šetnju svakog dana. Istraživanja pokazuju da i najumjerenija fizička aktivnost poboljšava raspoloženje.

Ignoriranje nereda

Zašto je štetno: Čak iako je vaš nagon za skupljanjem stvari u granicama normale, nekontrolirani nered u vašem domu može biti suptilan izvor psihološke tjeskobe. Zbog nereda se osjećamo opterećeno, i doslovno i figurativno. Istraživanja pokazuju da se isti povezuje sa depresijom, anksioznošću pa čak i s debljanjem.

Šta možete uraditi: Ako nešto niste koristili dvanaest mjeseci, vrijeme je da se te stvari riješite. I, umjesto trošenja još više novca na stvari koje vam i nisu toliko potrebne, razmislite da isti štedite za posebne prilike ili za kraći odmor. Istraživanja pokazuju da ove, takozvane, iskustvene kupovine “kupuju” više sreće od materijalnih dobara.

Nedovoljne količine sna

Zašto je štetno: Svako ko je nedovoljno spavao iskusio je razdražljivost, stres i sivilo koje se često može nastaviti i slijedećeg dana. Ako lišavanje sna i poremećaji postanu kronični, oni povećavaju rizik od razvijanja depresije ili anksioznih poremećaja.

Šta možete uraditi: Dajte spavanju prioritet i prakticirajte zdrave navike spavanja, kao što su ograničenje unosa alkohola i kofeina u satima prije spavanja (ili uopće). Veoma je bitno i da ne koristite računala, tablet uređaje, mobilne telefone u kasnim satima; plava svjetlost koju ovi uređaji emitiraju potiskuje hormon sna, melatonin, i može poremetiti vaš bio ritam.

Potiskivanje bijesa

Zašto je štetno: Bijes i frustracija sasvim su normalne reakcije na neizbježne životne izazove. Ali, kada ta osjećanja potiskujete to može imati suprotan učinak. Više studija je potvrdilo da se potisnuti bijes i ljutnja povezuju sa simptomima depresije.

Šta možete učiniti: Važno je izraziti negativne emocije, ali samo na odgovarajuće načine. Ako možete iskomunicirati svoj bijes na asertivan, ali miran način, vjerovatno ćete se osjećati bolje nakon toga.

Društvena izolacija

Zašto je štetno: Iako je povlačenje od porodice i prijatelja čest simptom depresije i anksioznosti, društvena izolacija, a posebno osjećaj usamljenosti, također povećava vjerovatnost doživljavanja problema s mentalnim zdravljem. Po istom principu, jake veze imaju tendenciju štititi od depresije i povećavati osjećaj sreće.

Šta možete učiniti: Čak i kada ste preokupirani obavezama i niste raspoloženi, potrudite se povezati s prijateljima i najbližima pa bar na samo nekoliko minuta. Takve društvene interakcije podižu raspoloženje, a često budu i zabavnije nego što to očekujemo.

Perfekcionizam

Zašto je štetno: Ako pokušavate zadovoljiti nedostižno visoke standarde u svemu što radite, bilo da je u pitanju večerašnja večera ili sutrašnja prezentacija, to je recept za razočaranje i nizak stupanj samopoštovanja. Uopće nije iznenađenje da se perfekcionizam povezuje s “paketom” mentalnog zdravlja koji uključuje depresiju, anksioznost i poremećaje u ishrani.

Šta možete učiniti: Umjesto perfekcionizma, težite onome što doktori za mentalno zdravlje nazivaju “zdrave težnje”. To znači postavljanje više ostvarivih ciljeva, pri čemu greške koje napravite služe učenju iz njih i, najvažnije od svega, uživajte u putovanju, a ne samo u odredištu.

Pesimizam

Zašto je štetno: Osobe koje konstatno vide čašu kao polu praznu podložnije su depresiji, anksioznosti, poremećajima spavanja i drugim zdravstvenim problemima. Optimizam, s druge strane, pomaže u prevladavanju i zaštiti od spomenutih oboljenja.

Šta možete učiniti: Vježbajte fokusiranje misli na pozitivne stvari. (Lista stvari na kojima ste zahvalni u životu može biti od velike pomoći). A ako se ne osjećate sretnije, pretvarajte se dok to i ne postane stvarnost. Istraživanja pokazuju da smijeh može pomoći da se osjećate sretnije i optimističnije o sadašnjosti i budućnosti.

Boravak u zatvorenom prostoru

Zašto je štetno: Prekomjeran boravak u zatvorenom prostoru lišava vas dva sastojka bitna za mentalno zdravlje: vitamina D koji se u organizmu proizvodi prilikom izlaganja sunčevoj svjetlosti (i koji dokazano štiti od razvoja depresije) i same prirode koja vas može umiriti na podsvjesnom nivou. Nedavna istraživanja pokazuju da su osobe koje šetaju u prirodi smirenije i manje izložene frustracijama u odnosu na osobe koje se kreću prometnim gradskim ulicama.

Šta možete učiniti: Izađite van! Ako radite u kancelariji, prošetajte parkom (ako je to moguće) ili sjedite vani tokom pauze. Čak i mala količina sunčeve svjetlosti (desetak minuta) može vam zaista pomoći da se osjećate bolje.

minimagazin.info