DruštvoU Fokusu

Ko oblikuje način na koji mladi danas gledaju svijet?

U umjetnosti, misli, filozofiji, politici, književnosti, modi i filmu mogu se osjetiti tragovi tih skrivenih ruku i destruktivnih strujanja.

Evo prijevoda, uz blago jezičko dotjerivanje da zadrži snagu originala:

Ovaj novi krik koji danas odjekuje svijetom zapravo je podvala podmetnuta mladima, iza koje stoje lukavi umovi što tiho i promišljeno rade na razaranju svega.

U umjetnosti, misli, filozofiji, politici, književnosti, modi i filmu mogu se osjetiti tragovi tih skrivenih ruku i destruktivnih strujanja.

Jedan od njihovih tragova jeste odsustvo Boga iz književnosti i priče.

Gledamo filmove i čitamo romane koji nalikuju noćnim morama. Provodimo sate u teškom i mračnom svijetu kao da Boga nema, a nakon svega ostajemo sa sumnjom, izgubljenošću i osjećajem besmisla, spremni da proklinjemo sve oko sebe.

Književne priče sve češće kruže oko istih tema: seksa, prevare, ravnodušnosti, moralnog rasula i potrage za užitkom po svaku cijenu, čime se razaraju porodične veze.

Pornografija se širi pod nazivom oslobađanja emocija.

Ljudska priroda se kvari stalnim usmjeravanjem pažnje na zločin i seksualne devijacije.

Dodvorava se masama i podstiču se društvene klase jedne protiv drugih pod parolama revolucije i napretka.

Lijep stil, duhovitost i zabava koriste se kao privlačna ambalaža u koju se pakuju najgori sadržaji i najslabija intelektualna roba.

Sartrova filozofija, čovjeka koji je prihvati vodi prema mučnini, apsurdu i osjećaju besmisla; prema predstavi čovjeka kao bića bačenog u svemir i ostavljenog samog, bez brige i zaštite.

Freudova misao, navodi čitaoca da čovjeka posmatra prvenstveno kao skup razbuktalih seksualnih nagona koji traže zadovoljenje u snu i na javi, u djetinjstvu, mladosti i starosti. Prema takvom viđenju, čak i najuzvišenija umjetnička i književna ostvarenja čovjeka imaju korijen u njegovim seksualnim nagonima, dok je čovjek u osnovi životinja koja svoje strasti samo prekriva različitim opravdanjima – životinja od rođenja do smrti, u kojoj su razaranje, uništavanje i smrt predstavljeni kao nagoni.

A putem sličnog svođenja ljudskog ponašanja na jednu vrstu pokretača, nakon Freuda koji ga tumači seksualnim motivima, krenula je i marksistička materijalistička misao, tumačeći kretanje historije prvenstveno materijalnim interesima.

dr. Mustafa Mahmoud

Prijevod i obrada: akos.ba

Povezani članci

Provjerite također
Close
Back to top button