Vi ste ovdje
Home > Duhovnost > Islamske teme > Koliko rekata možemo klanjati u jacijskom vaktu?

Koliko rekata možemo klanjati u jacijskom vaktu?

Praksa Muhammeda, a.s., nas nedvosmileno upućuje kako i na koji način jedan vjernik može i treba  ibadetiti svome Gospodara. Od postojećih pet namaskih vaktova, koliko je Uzvišeni Allah propisao ljudima na Zemlji, jacijski traje najduže. Iz tog razloga u ovom sadržaju navešćemo, shodno praksi Poslanika i ashaba, broj rekata koji se može klanjati u ovom namaskom vaktu.

Naime, Uzvišeni Allah je vjernicima u ovom periodu propisao namaz koji ima 4 rekata. Mu’mini nastoje da ovaj namaz klanjaju u džematu kad god mogu. Međutim, ukoliko ga ne klanjaju (u džamiji) u džematu klanjaće ga pojedinačno kod svojih kuća (stanova) ili na drugim čistim mjestima gdje se zadese.

Pored propisanog farz namaza vjernicima se preporučuje da u toku noći, to jest ovog namaskog vremena, ibadetom namaza budu u pokornosti svome Gospodaru sa dodatnim brojem dobrovoljnih rekata koje su često i sam Muhammed, a.s., i njegovi ashabi prakticirali.

Prije klanjanja propisanog namaza (farza) može se obaviti dvorekatna nafila, a po mišljenju imama Ebu Hanife, ona može biti i četverorekatna.

Nakon klanjanja propisanog (farz) namaza prve generacije bi obično klanjale još dva rekata nafile (sunsunneta) koje su vremenski povezane sa propisanim farzima, jer se najčešće klanjaju odmah iza farza (rezdvaja ih obično pomjeranje u stranu ili zikr ).

Ako čovjek planira spavati odmah iza jacije i ne namjerava ustajati noću prije sabaha, onda će klanjati vitr-namaz koji se, prema mišljenju hanefijske pravne škole, sastoji od tri rekata. Ovaj namaz u sebi sadrži i dodatnu kunut-dovu. Kod nekih pravnih škola ovaj namaz se sastoji od jednog rekata i završni je vid ibadeta u jacijskom vremenu nakon kojeg ništa više ne klanjaju do sabaha.

Pored navedenih rekata, vjernik musliman, po uzoru na Muhammeda, a.s., može klanjati i dodatnu noćnu nafilu (noćni namaz) predajući selam nakon svaka dva rekata.

Ovaj noćni namaz se može klanjati sa 2, 4, 6 ili 8 rekata, s tim da onaj koji namjerava ustati noću da obavi noćni namaz, trebao bi klanjanje vitr namaza ostaviti i klanjati ga tek nakon klanjanja ovog noćnog namaza.

U jednoj predaji se od Muhammeda, s.a.v.s., prenosi preporuka u kojoj se kaže da nam zadnji ibadet u ovom vaktu, a prije sabaha, bude vitr namaz.

Vjernik će u svojoj kući, u osami sa svojim Gospodarom, skrušeno i polahko, obaviti ovaj namaz moleći, na sedždi ili nakon namaza, svoga Gospodara za sebe i za druge muslimane.

Dobrovoljno noćno klanjanje posebno se u tradiciji muslimana njeguje u mubarek mjesecu ramazanu. Pripadnici džaferijske pravne škole (šiiti) ustaju noću i u svojim kućama oživljavaju pojedinačno noćno klanjanje iza ponoći, a prije sehura. Najčešće se klanja pet puta po dva rekata, te se završi sa jednorekatnim vitrom i sa posebnom kunut dovom.

Kod muslimana ehli sunneta najčešće se dobrovoljni noćni namaz, poznat kao teravija, prakticira odmah iza jacije namaza u džamiji, te se isti klanja kolektivno (u džematu, za imamom), nakon čega se završi sa kolektivnim klanjanjem vitr namaza.

Negdje se ovaj noćni namaz (teravih) klanja sa osam ili više rekata. Ovisno o dogovoru imama sa džematlijama, dok se u većini mesdžida i džamija u svijetu klanja sa ustaljenih dvadeset rekata.

Praksa kolektivnog klanjanja ovog namaza datira od vremena hazreti Omera, drugog pravednog halife.

Sama činjenica da Allahov poslanik Muhammed, s.a.v.s., nije klanjao teravih-namaz u džamiji u džematu, osim jednog ramazana i to tri večeri, nije ujedinila islamske učenjake oko pravnog statusa ovog namaza.

Jednu su mišljenja da je ovaj namaz mustehab, drugi da ga je potrebno obavljati isključivo u svojoj kući, treći da je on farzi-kifaje, a četvrti da je zajedničko klanjanje teravije u džamiji pritvrđeni sunnet.

Kroz dugogodišnju islamsku tradiciju i praksu za ovaj namaz se vezivao različitih broj rekata noćne nafile  kojom su muslimani oživljavali blagoslovljene noći mjeseca ramazana.

Ovaj namaz se klanjavao od osam pa do trideset šest rekata, koliko se nekada obavljalo u Medini. Na muslimanima je, shodno stepenu pobožnosti njihovih džemata, da se svojim imamima i ulemom dogovore sa koliko će rekata klanjavati ovu noćnu nafilu. To ne mora biti konstantan broj. On se može i povećavati i smanjivati. Sve je stvar dogovora i okolnosti pod kojima funkcionira džemat.

Hazreti Aiša prenosi da Muhammed ovu noćnu nafilu nije klanjavao, ni u ramazanu ni van ramazana, više od osam rekata plus vitr.

Poslanik je ovaj namaz klanjao sam u svojoj kući, dugo učeći Kur’an na kijamu (stajanju).

Iz tog razloga, učenjaci džaferijskog mezheba, to jest šiiti koji za sebe vole reći da su poznavaoci prakse ehli-bejta, isključivo su u ramazanu, a i van njega, ovaj namaz klanjavali iza ponoći i ponaosob (pojedičačno).

Vjernik musliman, ukoliko je na putu i ima status musafira, skraćivaće jaciju namaz od četiri propisana rekata na dva, jer je tako stalno činio i Muhammed, a.s. Namaz musafira je dva rekata, osim akšama. On se ne skraćuje. To je stav učenjaka našeg hanefijskog mezheba.

Dnevne nafile (sunneti) ne klanjaju se na putu, osim sabahskog sunneta i vitr namaza koji je vadžib po Ebu Hanifi. Ipak ukoliko bi vjernik klanjao neku od nafila i sam farz ne skraćivao, to bi mu sve, inšallah, bilo primljeno, jer je ovo skraćivanje ljudima dato isključivo kao olakšica na putovanju.

Zaključak: Na osnovu svega navedenog, vjernik mimo ramazana, u jacijskom vaktu može klanjavati najmanje dva, a najviše 21 rekat.

Dva rekata jacije kada je na putu, a 21 najviše onda kada ibadeti na sljedeći način:

– četiri rekata nafile prije farza,

– četiri rekata propisane jacije (jacijski farz),

– dva rekata nafile nakon jacije (jacijski sunsunneti),

– noćni (lejl) namaz od osam rekata,

– te vitr namaz od tri rekata.

Onda kada vjernik neće ustajati na noćni namaz njegovo klanjanje u jacijskom vaktu može biti i sa manjim brojem rekata. Najčešće to u praksi muslimana u svijetu  izgleda ovako:

  • 4 rekata nafile prije farza, 4 farza, 2 nafile nakon farza (sunsunneti), 3 vitra,
  • 2 rekata nafile prije farza, 4 farza, 2 rekata nakon farza, te jedan ili tri rekata vitra.
  • 4 rekata farza, dva nafile nakon farza (sunsunneti), te jedan ili tri rekata vitra.

U našim balkanskim džematima najčešće se klanja po prvom navedenom sistemu:

4 rekata prije farza, propisani četverorekatni farz, dva rekata sunsunneta, te tri rekata vitr namaza.

Iz navedenog vidimo da je Allahova vjera lahka i da nam daje mogućnosti da klanjanjem dobrovoljnih rekata mimo farza zaradimo veliki sevap i nagradu kod svog Gospodara. Što više čovjek ibadeti Allahu, onako kako mu je to u sunnetu spomenuto, on će imati sve veću i veću nagradu.

Zato ibadetimo svome Gospodaru s ljubavlju, iskreno, skrušeno i predano. Onoliko koliko nam duša traži i koliko nam je potrebno da svoje srce i sebe razrahatimo namazom.

Allahu moj, učvrsti naše saffove i učini nas redovnim i iskrenim klanjačima koji Ti ibadete iskreno, skrušeno i s ljubavlju!

Za Akos.ba piše: Admir Iković

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top