Prednosti ovakvog načina uzgoja bile su poznate Indijancima Sjeverne Amerike prije par hiljada godina. Tehnika uzgoja ‘Three sisters garden’ (uzgoj kukuruza, graha i tikve), kako su taj način uzgoja nazvali Indijanci, je izvrstan primjer kako na istom prostoru tri različite biljke daju najviše od sebe zahvaljujući međusobnoj potpori i partnerstvu: grah fiksira azot iz vazduha i obogaćuje zemljište, kukuruz je potporanj za grah, a tikve odlično prekrivaju zemljište omogućujući bolje čuvanje vlage. Osim toga, mnoge biljke sadrže prirodne supstance u svom korjenu, cvijetu, listu koje odbijaju ili privlače insekte. Iskustva su pokazala da je sadnja biljaka partnera jedan od najvažnijih dijelova integralne zaštite biljaka.
Postoji veliki broj biljaka, ljekovitih biljaka, povrća i cvijeća koje mogu biti odlični partneri i pružiti vam i korist i ljepotu, omogućiti da uživate u zdravoj sredini. Budite otvoreni za eksperimentisanje sa različitim kombinacijama biljka, ali koristite biljke koje se već uzgajaju u vašem području.
Efekt biljaka-partnera se prirodno dešava u divljini, na livadama, u šumi. Biljke ne vole da se bore za hranu, zato u prirodi biljke plitkog korijena žive uz one koje imaju dubok korijen tako da obje mogu iskorištavati hranjiva iz različitih slojeva zemljišta i ne biti konkurentne jedna drugoj.
Ipak, i biljke koje se ne podnose mogu rasti jedna pored druge sve dok je razmak između njih dovoljno velik da se zone njihovog korijenovog sistema ne preklapaju. Veći razmak između redova može doprinijeti da biljke dobro uspjevaju i kad imaju iste zahtjeve za vodom, svjetlosti i hranom.
KROMPIR
Dobre biljke-partneri, odnosno biljke koje se mogu saditi ili ih je poželjno saditi u blizini krompira su: grah ležak, kupusnjače, celer, mrkva, kukuruz, kadifica, hren. U blizini krompira ne treba saditi paradajz, krastavce, tikve zbog plamenjače.
LUK
Sadnja kamilice i čubra u blizini luka poboljšava njegov ukus. Mrkva, prasa, jagode, cvekla, keleraba, zelena salata i paradajz se dobro ‘slažu’ s lukom. Mrkva i luk zajedno zbunjuju lukovu i mrkvinu muhu, pa su zbog toga odlični partneri. Sadnja luka s jagodama pomaže jagodi u borbi s bolestima. Treba izbjegavati sadnju graška u blizini luka.
PARADAJZ
Puno je biljaka koje su dobri drugari s paradajzom: bosiljak, grah, mrkva, celer, vlasac, krastavac, bijeli luk, menta, luk, kadifica, paprika. Bosiljak odbija insekte i poboljšava porast i okus paradajza. Paradajz i kukuruz ne treba saditi blizu jer ih napada ista štetočina (kukuruzni plamenac). Keleraba usporava porast paradajza. Krompir i paradajz treba saditi na što većoj udaljenosti zbog plamenjače. Treba izbjegavati i sadnju kupusa, kopra, karfiola u blizini paradajza, kao i sadnju ispod oraha.
TIKVE
Biljke-partneri za tikve su: kukuruz, grah, krastavac, dinja, menta, kopar, luk. Origano generalno nudi zaštitu tikvama od nametnika. Tikve ne treba saditi u blizini krompira.
ŠPINAT
Špinat treba saditi blizu graha i graška zato što mu nude hladovinu. Dobri partneri su mu i kupus, karfiol, luk, celer, patlidžan, jagode. Odlična iskorištenost prostora je ukoliko se špinat posadi uz tikve, jer dok tikve počnu da puštaju vriježe špinat će već završiti vegetaciju.
PAPRIKA
Paprike treba saditi blizu paradajza, peršuna, bosiljka, mažurana i mrkve. Dosta dobro se upotpunjuju sa bamijom. Ne treba ih saditi u blizini kelerabe i komorača. Paprike se mogu brati u bilo kojem stadiju zrelosti, ali potpuni okus razviju tek kad su potpuno zrele.
GRAŠAK
Grašak je azotofiksator, obogaćuje zemljište azotom koji fiksira iz vazduha. Sadi se blizu kukuruza, a dobri partneri su mu i grah, mrkva, celer, patlidžan, peršun, krastavac, špinat, jagode, mladi krompir i dr. Treba izbjegavati sadnju graška s vlascem, lukom i kasnim krompirom.
SALATA
Luk, mrkva, krastavci, brokula, grah, cvekla su dobri partneri za salatu, a kopar je savršen. Salatu ne treba saditi blizu kupusa, jer utiče i na rast i okus salate.
BIJELI LUK
Bijeli luk odbija lisne uši pa njegova sadnja u blizini ruža znatno olakšava borbu s ovim nametnicima. On je idealan partner za krastavce, grašak, celer, salatu. Bijeli luk akumulra sumpor koji je prirodni fungicid. Pripravak od bijelog luka koristi se u organskoj proizvodnji za tretiranje povrća i voća protiv bolesti i štetočina.
PATLIDŽAN
Najradije je u društvu graha, graška, špinata, nevena i timijana. Dobro se slaže i s paprikama. Sadnja patlidžana između graha ležaka omogućuje zaštitu od nekih nametnika.
KRASTAVCI
Krastavci su idealni partneri za grah i kukuruz. Krastavac ‘voli’ i cveklu, grašak, mrkvu i rotkvicu. Krompir i žalfiju treba izbjegavati. Kopar privlači korisne insekte pa ga je dobro saditi blizu krastavaca.
Sadnja ružmarina, bosiljka, žalfije, nevena, kadifice, hrena, origana, mažurana, lavande, melise, timijana, čubra, metvice je dobra strategija za odbijanje insekata koje prave štete na povrću. Njihova esencijalna ulja djeluju na insekte kao prirodni repelenti. Treba napomenuti da vas ovakav pristup neće u potpunosti riješiti briga oko bolesti i nametnika, ali vrijedi pokušati.
Sadnja povrća po određenom rasporedu je naročito važna za tzv. ‘urbane farmere’, jer na malu površinu treba rasporediti što više biljaka i što bolje iskoristiti prostor.
Piše: Šehiza Duraković-Salkić na divithana.com
