Banjski turizam u Olovu: Ljekovitost vode pomaže u liječenju mnogih oboljenja

Iako olovska voda liječi reumatizam, neuralgije, kostobolju i ženske bolesti, banjsko liječenje najčešće je propisano oboljenjima koštano-mišićnog sistema, neruološka, ortopedska i reumatoloških oboljenja te pacijentima koji su u stanjima nakon operacije ili teških povreda te moždanih udara

Piše: Amina Zornić 

 Tradicija korištenja termo-mineralnih voda u brojnim dijelovima Bosne i Hercegovine seže u daleku prošlost. Jedna od njih koja je svoje izvorište našla u gradu Olovu, prvi puta u javnosti pominje se među redovima pripovjetke “Čudo u Olovu” nobelovca Ive Andrića.

Mještani Olova nedugo zatim šire glas o ljekovitim svojstvima vode koja izvire u njihovom gradu, a uskoro se otvara i bazen koji posjećuju građani sa raznim oboljenjima, vjerujući u skorije izliječenje.

U blizini izvorišta olovske termo-mineralne vode, u centru grada gdje se spajaju planinske rijeke Stupčanica i Bioštica te čine rijeku Krivaju, zbog potrebe građana tek 2000. godine ulaskom u medicinske okvire uspostavlja se zdravstvena institucija Javne ustanove Banjsko-rekreativni centar “Aquaterm” čiji broj pacijenata je odavno premašio kapacitet objekta.

– Većina pacijenata se vraća ponovno 

U ovom nekadašnjem hotelu, danas su jasno definisana ljekovita svojstva vode te je precizirana njena namjena.

Ljekovita voda koja je u Olovu banjski turizam podigla na visok nivo, koristi se u najčešće u hidroterapiji koja je propisana svakom pacijentu u zavisnosti od dijagnoze, pojašnjava u razgovoru za Anadolu Agency (AA) doktor medicine i direktor centra Senad Selimović.

“Voda se koristi u nekoliko vidova: najčešće se radi o hidroterapiji, bazenu, termo-mineralnim kupkama, kombinaciji kinezoterapije i hidroterapije. To su grupne i pojedinačne vježbe u vodi”, ističe Selimović.

Naglašava kako se najveći broj pacijenata iznova vraća u Olovo kako bi ponovio terapiju što dovoljno govori o efikasnosti liječenja. 

Selimović ističe kako je svake godine broj pacijenata u porastu dok je on tokom prošle godine stagnirao zbog poplava koje su pogodile brojne bosanskohercegovačke gradove.

Najveći broj građana koji potražuju banjske terapije, prema riječima Selimovića, dolazi sa područja Zeničko-dobojskog kantona, iako je prisutan sve veći broj pacijenata iz Kantona Sarajevo, zbog cestovne infrastrukture između dva grada. 

“Ne možemo se pohvaliti velikim brojem stranaca, mada ih bude. Trenutno imamo četvero pacijenata iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, dvoje iz Austrije. Kapacitet je do ove godine bio 134, a sada je povećan na 156 kreveta: Kapacitet je do 90 posto popunjen. Trenutnim sredstvima i dinamikom širenja nemamo potrebu da idemo marketinški na strana tržišta”, napominje Selimović dodajući kako se smještaj u banji rezerviše mjesec dana unaprijed.

Kada je riječ o olovskoj vodi, njena temperatura prema analizama procijenjena je na 36 stepeni, a sadrži najvećim dijelom kalcijum-karbonat, magnezijevu sol, te hlorid i sulfat.

– Pozitivna iskustava 

Iako voda liječi reumatizam, neuralgije i kožne bolesti, banjsko liječenje najčešće je propisano oboljenjima koštano-mišićnog sistema, neruološka, ortopedska i reumatoloških oboljenja te pacijentima koji su u stanjima nakon operacije ili teških povreda te moždanih udara.

“Općenito, to su stanja nakon većih hirurških zahvata. Imamo veliki broj oboljenja, a široke su indikacije. Po pregledu se određuje, pravi se plan liječenja kojeg se pacijent pridržava”, ističe Selimović.

Navodi kako se liječenje vodom također primjenjuje i inhalacijom.

Jedna od posjetioca olovske banje je Šaza Hadžin iz Tešnja koja na terapije, jednom godišnje, u Olovo dovodi svoje dvoje djece oboljele od cerebralne paralize, a čije zdravstveno stanje zahtijeva banjsku terapiju.

“Kada smo išli doktoru preporučili su nam Fojnicu ili Olovo. Ovdje ima više tretmana. Imaju vježbe masiranja, podvodne vježbe, bazen i svoje vježbe koje su njima potrebne”, ističe Šaza.

Prema njenim riječima, nakon terapije djeca joj osjećaju se mnogo bolje, opušteniji su i smireniji. 

“Jednom godišnje dolazimo preko socijalnog. Da možemo više dolazili bi više puta, ali nemamo uslova za to. Savršeno sam zadovoljna uslugom ovdje, zaista nemam riječi”, naglasila je Hadžin.

Akos.ba