Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Istaknuti Bošnjaci > Avdo Međedović je vodeći pjesnik Bošnjaka: Njegova ostavština nas obavezuje

Avdo Međedović je vodeći pjesnik Bošnjaka: Njegova ostavština nas obavezuje

Piše: S. Selhanović

U povodu 150. godina od rođenja Avde Međedovića u Sarajevu je 17.11.2016.g. u Bošnjačkom institutu, a u organizaciji BZK Preporod održan naučni skup. O ovom velikom bošnjačkom i svjetskom pjevaču priča, kako su ga i nazvali svojevremeno su pisali Milman Perry i Albert B. Lord dokazujući na njegovom primjeru da je usmeno epski aed zaista moguć. Ovi harvardski naučnici su, ustvari, dokazali kako je svojim pjevanjem i pamćenjem Avdo Međedović nadmašio velikana Homera. Kako se o Avdi Međedovići malo ili nimalo znalo kod nas, to je bio povod da na ovom naučnom skupu naučnici i istraživači progovore i skrenu pažnju na njegov značaj. Na tu potrebu, uostalom, svojevremeno je naš list na godišnjicu rođenja u maju 2016.godine objavio tematski dio, te u prethodnom broju pokrenuo inicijativu da se njegovim imenom obilježi jedna ulica, trg ili institucija u Sarajevu. Nadamo se da će ova inicijativa naići na odjek.

Otvarajući naučni skup, prof. dr. Sead Šemsović je ukazao na potrebu okupljanja i valoriziranja djela Avde Međedovića, na kojega su još upozorili harvardski naučnici zabilježivši od stotinjak guslara koje su 20-ih godina 20. stoljeća poslušali na prostoru Novog Pazara, Sjenice i Bijelog polja ime Avde Međedovića. Naime, on je ispunio njihov zahtjev otpjevavši 13 pjesama sa oko 80.000 stihova. Tada su čuli i zabilježili i pjesmu Ženidba Smailagić Meha, najčuveniji njegov ep koji je imao 12.300 stihova.

Ovi epski pjevači su zajedno sa muslihunima išli od sela do sela, od kuće do kuće, gdje je bilo nesporazuma i problema i mirili su zavađene ljude, sa velikim uspjehom kao i zavađena bratstva, a koje danas ne mogu ni državni sudovi da riješe, a muslihuni to rješavaju i završavaju pomirenje sa pjesmom.

(Iz izlaganja R.Hadžizukić)

Zvanično skup je otvorio dr. Senadin Lavić, predsjednik BZK Preporod, a pozdravne riječi uputio je Elijas Rebronja, direktor biblioteke iz Novog Pazara, koji je kazao kako „govoriti danas o Avdu Međedoviću znači govoriti o bošnjačkom narodu i kulturnoj historiji Bošnjaka. Nekada su bošnjačku kulturu cijenili više drugi, te smo o veličini Avda Međedovića saznali od drugih naroda. Stvaralaštvo Avda Međedovića je još uvijek nedovoljno rasvijetljeno i istraženo, te upravo jedan ovakav skup može pomoći da javnost još bolje bude upoznata sa čovjekom koji je svojom pjesmom dostigao vrhove Olimpa i Obrova“.

Avdo je vodeći pjesnik Bosne

Uvodne riječi dao je prof. dr. Šefket Krcić, zasigurno jedan od najangažiranijih naučnika i ljubitelja Avdova pjevanja. On je istakao da u posljednje vrijeme sa scene su preselili mnogi znalci Međedovićevog djela, među kojim su: Alija Isaković, Munib Maglajlić, Mehmedalija Bojić, Rasim Muratović, Alija Džogović, Zaim Azemović i dr. Stoga je on posebno akcentirao na izlaganje Hakije Zoranića, koji je živi svjedok slušanja Avdova pjevanja. Poredeći veličinu i značaj Avde Međedovića sa pjesnikom Homerom, dr. Krcić je naglasio da je glavni pjesnik Bosne, upravo, Avdo. „Avdo Međedović je najveći humanistički pjesnik. Njegova ženidba Mehe i oslobađanje Fate je ideja slobode“, rekao je on i poručio da nas Avdo obavezuje na očuvanje našega (bošnjačkog) identiteta. Sa te strane, pitajući se šta je to homersko pitanje, Krcić je odgovorio – to je pitanje sjećanja. „Mi Avda ovdje predstavljamo kao individualni i kao kulturni fenomen. Avdo je vodeći pjesnik Bosne“, zaključio je dr. Krcić, prenoseći selame muftije Mevluda Dudiće, i dekana Unverzteta u Novom Pazaru.

Imajući priliku vidjeti 19 epova koji su pohranjeni na Harvardu, Mirsad Kunić je govorio o kontekstu koji je iznjedrio Perya i njegovo bavljenje homerskim pitanjem. Peri i Lord su u dva navrata zabilježili pjevanje Avda Međedovića zapisavši da su te „pjesme najbolje i najduže što su ikad čuli“. Oni su zabilježili oko 118.000 stihova što je oko 9 i po epa Ilijada i Odiseja. Tom prilikom, ovi naučnici su zabilježili i 11 tekstova pričanja koji su ostali izvan fokusa izdavačkih projekata istraživanja.

Kao, možda, i jedini živući slušalac Avdova pjevanja, mr. Hakija Zoranič, čije svjedočenje smo objavili u prethodnom broju Preporoda, iznio je svoje impresije. „Kada bi Avdo započinjao svoje pjesme on bi uvijek dao kvalitetan uvod. Slušatelji bi se pretvorili u uho. Svi bi slušali što to on pjeva. Nakon, kvalitetnog uvoda krenuo bi u zaplet“, opisao je Zoranić.

Zanimljivo izlaganje imao je Rušo Hadžizuković, iz Sjenice, koji je akcentirao „da su kojim slučajem, Bošnjaci bolje poznavali Avdove epove, imali bi veću svijest jedni prema drugima, i ne bi se dijelili i jedne druge, po regionalnoj pripadnosti ponižavali, kao što bi i imali bolju odbranu Bosne od dušmana“.

Avdova poetska misija je bila da ljudi opstanu, da žive u svojim vatanima i zemlji Bosni i Sandžaku, gdje su rođeni, da se ne iseljavaju. Avdo je bio protiv iseljavanja svoga naroda, i da Bošnjaci nastave mirnu političku borbu da žive na svojim pradjedovskim ognjištima, jer oni su bili starosjedioci , koje su potiskivali Sloveni, Germani i drugi varvari.

O tome kako je došlo do objavljivanja prvog bh. izdanja poznatog epa „Ženidba Smailagić Mehe“ govorio je dr. Enes Kujundžić. On je pažnju skrenu na problemom kojim se susreo prilikom pitanja vlasništva autorskih prava i razrješenju potrebne papirologije sve do realizacije i objavljivanje knjige. Zahvaljujući razumijevanju i podršci Alije Isaković, tadašnjeg urednika u IK „Svjetlost“, knjiga je objavljena 1987.godine tako da će 2017.godine biti 30-godišnjica od objavljivanja ovog epa.

Pripovijedanje naše prošlosti

Dr. Redžep Škrijelj je istakao. „Mi ovdje ne treba da govorimo samo o dužini Avdovih epova, nego o njegovoj raznolikosti da nam pripovijeda našu prošlost, da nam uvede u naše domove- paše i vezire“. Škrijelj je potencirao na čovjekoljublje i lijepe riječi koje Avdo koristi u svom pjevanju. „Kod njegovih junaka nema ni jedne uvrjedljive riječi za protivničku stranu“,naveo je on kao osobinu vrijednu poštovanja.

„Evidentan je problem i pojava na prostoru Balkana, a posebno izražena kod Bošnjaka, a to je da pisci i njihova djela ostaju na prostoru država u kojima borave. Nema ciljane i smišljene distribucije i popularizacije pisaca i djela na široj teritoriji. Da pojednostavim. Kako će Bošnjaci Makedonije, Kosova, Srbije, Hrvatske, Slovenije i cijelog svijeta znati i imati priliku čitati reprezentativna djela bosanskohercegovačke književnosti kad prvo fizički nisu u prilici imati knjige, a drugo, ta ista djela nisu dostupna na internetu? Kako će Bošnjaci Crne Gore, Sandžaka i drugih mjesta čuvati i njegovati sjećanje na lik i djelo Avde Međedovića kada nema institucionalne brige o djelu Avde Međedovića i kako da ga očuvaju i njeguju kada im se osporava pravo na jezik i pismo?“, rekao je Alen Drljević u svom izlaganju.

Na ovom naučnom skupu učestvovali su: Amira Dervišević, “O pripovjedačima usmene proze u bilješkama sakupljača”, Alen Duraković, “Granice država kao granica za usmenu i pisanu književnost Bošnjaka”, Nirha Efendić, “Pregršt beranskih pjesama iz rukopisne zbirke Smaila O. Bradarića”, Rušo Hadžizuković, “Uloga i značaj pjesme Avda Međedovića”, Enver Halilović, “Etički horizonti epa Ženidba Smailagić Mehe”, Jasmin Hodžić, ,“O sintaksi infinitiva u epu Ženidba Smailagić Meha”, Dževad Jahić, “Sandžačka folklorna koine i ep Ženidba Smailagić Mehe”, Alen Kalajdžija,“Brojevi u epu Ženidba Smailagić Meha (kolokacijski, simbolički i asocijativni odnosi)”, Sanjin Kodrić, “Otkud Homer u Sandžaku? (Usmena epika Avde Međedovića, historija bošnjačke književnosti i kulturalno pamćenje Bošnjaka)”, Šefket Krcić, “Odjek pjesme od sandžačkog Obrova do Univerziteta na Harvardu”, Enes Kujundžić, “Kako je došlo do objavljivanja prvog bosanskohercegovačkog izdanja poznatog epa Ženidba Smailagić Mehe”, Mirsad Kunić, “He is our Homer”, Sead Šemsović, “Srdit govor Smailagić Meha”, Redžep Škrijelj, “Sandžački pjevači priča od Ćor Husa do Avda Međedovića” i Hakija Zoranić, “Moja sjećanja na Avda Međedovića”. Sva izlaganja sa okruglog stola biće prezentirana u „Godišnjaku“ BZK Preporod.

preporod.com

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top