Ambasador BiH u Londonu: Naši građani su čestiti i vrijedni ljudi koji su obogatili britansko društvo

Bosanskohercegovačka ambasada u Londonu nekako je bila “pretplaćena” na AMBASADORICE, tu funkciju do sada uspješno su obavljale Elvira Begović, Jadranka Negodić, Vesela Planinić, Tanja Milašinović i Valentina Marinčić.

Od ljetos na mjestu ambasadora Bosne i Hercegovine u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske nalazi se njegova ekselencija Vanja Filipović. On je u grad na Temzi stigao, zahvaljujući svom obrazovanju u Engleskoj i radu na važnim pozicijama u Bosni i Hercegovini.

U razgovoru za agenciju BHDINFODESK iz Birminghama prezentiratrao je svoju  dosadašnju karijeru na osnovu koje je dobio ovu izuzetno važnu diplomatsku destinaciju.

Moj profesionalni background je prilično raznovrstan i bogat, ali u ovom kontekstu najvažnije poslove sam obavljao u svojstvu savjetnika za vanjsku politiku u Predsjedništvu BiH, te poslove civilnog konsultanta u NATO-štabu u Sarajevu. Karijeru sam započeo u SAD-u u privatnom sektoru, ali na poslovima vezanim za nekadašnju SFOR mirovnu misiju u našoj zemlji. Obrazovanje sam stekao u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali i u SAD-u.

U London ste stigli u jeku Brexita, gledajući TV vijesti i čitajući ovdašnje portale, teško je zaključiti kakav će Brexit biti. Nedavno su raspisani i parlamentarni izbori kako bi se izašlo iz ovog svojevrsnog ćorsokaka u koji je upala Velika Britanija. Vjerovatno imate “informaciju više” koja se temelji na Vašim diplomatskim kontaktima s domaćim političarima. Vaša procjena, kakav Brexit će britanski građani dobiti?

Odluka o izlasku Velike Britanije iz Evropske unije je suverena odluka britanskih građana donesena demokratskim putem na referendumu 2016. godine, a proces izlaska je pokrenut 2017. godine na način kako je to predviđeno. Svi koji prate procese pregovaranja o izlasku te debate u parlamentu pa i sudske procese koji su pokrenuti mogu se uvjeriti u jačinu institucija ove zemlje gdje se sukobljeni interesi i stavovi prelamaju kroz pravne i demokratske procese. Čak i demonstranti koji su svakodnevno prisutni ispred zgrade Parlamenta, među kojima su najvatrenije pristalice ostanka u EU i oni koji su za izlazak, na vrlo primjeren način iskazuju svoje stavove. Nema ružnih povika, a kamoli nasilja. Naprotiv. Kakav god da bude Brexit, bit će produkt demokratskih procesa utemeljenih na zakonu. Ishod je još uvijek neizvjestan, i to je generalna ocjena sugovornika u diplomatskim krugovima. Šta god da se desi, Bosna i Hercegovina nastavlja graditi svoje jake bilateralne odnose s Velikom Britanijom i ne trebamo posmatrati Brexit kao negativan fenomen, već kao priliku da produbimo i ojačamo te odnose, pogotovo u sferama trgovine, političkih odnosa, sigurnosti, itd.

Kako je biti ambasador jedne male zemlje kao što je Bosna i Hercegovina u epicentru svjetske diplomatije, koja je Vaša osnovna zadaća i koliko je to zahtjevan posao kad se ima u vidu situacija u našoj domovini?

Prije svega, velika je čast i odgovornost predstavljati svoju zemlju u jednom od svjetskih centara moći. Zapadni Balkan, a s tim i Bosna i Hercegovina, su prepoznati kao poligon geostrateških previranja među velikim silama. U regionalnom smislu, okruženi smo članicama EU i NATO saveza koje teže da imaju mirno i stabilno susjedstvo, što još uvijek nije završen proces. U ekonomskom smislu, cijeli region ima nevjerovatan potencijal za razvoj i privlačenje stranih investicija koje su za sada limitirane zbog, prije svega, političkih nestabilnosti te nedosljednosti u ispunjavanju određenih međunarodnih obaveza. Posao ambasadora je da predstavlja svoju zemlju u najboljem mogućem svjetlu, da aktivno zastupa njene interese, da gradi odnose kako s državom prijema tako sa sveukupnom diplomatskom zajednicom, da spaja ljude, prije svega privrednike, te da je na usluzi svojim građanima koji tu žive ili su u posjeti.

Nedvosmislena podrška našoj zemlji

Da li između Bosne i Hercegovine i Velike Britanije ima neriješenih političkih i ekonomskih pitanja?

Naše dvije zemlje imaju izuzetno jake, prijateljske diplomatske odnose bez ikakvih otvorenih pitanja. Velika Britanija snažno podržava integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, njen euro-atlantski put, unutrašnje reforme – prije svega u smislu boljeg funkcionisanja institucija i donošenja strateških dokumenata za razvoj pojedinih sektora. Velika Britanija ulaže u naš ljudski kapital kroz stipendiranje u sklopu Chevening programa. Imamo sjajnu obrambeno-sigurnosnu suradnju. Naša trgovinska razmjena je donekle skromna, ali postoji ogroman potencijal za rast.

 Iako je Velika Britanija na izlaznim vratima iz Evropske unije, ona daje snažnu podršku našoj zemlji na njenom putu ka EU integracijama i ulasku u NATO, kako njihovi zvaničnici gledaju na kompleksna politička dešavanja u Bosni i Hercegovini?

Stav Velike Britanije o pitanju ulaska BiH u EU i NATO je nedvosmislena podrška našoj zemlji. To se može vidjeti iz različitih dokumenata koji su usvojeni na nivou Vlade, Parlamenta, kroz rad Britanske ambasade u Sarajevu, učešća u odlukama Vijeća za implementaciju mira (PIC), te kroz nedavni nastup stalne predstavnice Velike Britanije u UN na diskusiji o Bosni i Hercegovini u Vijeću sigurnosti. Naravno, vrlo dobro su svjesni izazova s kojima se BiH suočava. No njihov stav je jednostavan – BiH se treba držati zakona i odluka koje su ranije donesene konsenzusom, i koje se mogu promijeniti samo na način kako su i donesene – demokratskim procesom i konsenzusom. Prije svega tu mislim na pitanje daljnjeg kretanja BiH prema NATO članstvu što je specificirano u Zakonu o odbrani BiH, brojnim odlukama, usvojenom strategijom o vanjskog politici itd.

Posljednjih desetak godina održano je niz biznis konferencija posvećenih Bosni i Hercegovini, mnogo turističkih sajmova koji su prezentirali ljepote naše zemlje. Po Vašim procjenama jesu li britanske kompanije zadovoljne poslovnim okruženjem u domovini, i ima li govora o potencijalnim ulaganjima?

Imao sam priliku razgovarati s pojedinim britanskim investitorima u bh. privredu. Ocjena je da se i pored različitih izazova s kojima su se suočili ipak isplati ulagati u BiH. Imamo određenih komparativnih prednosti poput niskog poreza na profit, jeftine električne energije, obrazovane radne snage s visokim procentom poznavanja engleskog jezika, itd. Posebno me ohrabrila činjenica da jedna od investitorki koje sam upoznao dolazi iz bh. dijaspore. Potencijala za daljnja ulaganja ima itekako, ali tu se moraju uključiti sve institucije pa i privrednici i pomoći Ambasadi da pomogne njima.

Nema naznaka da će doći do promjene vizne politike prema BiH

Po Vašim podacima koliko zapravo Britanci znaju o Bosni i Hercegovini, te da li se i koliko odlučuju turistički posjetiti našu zemlju? Koliko će tome pomoći uspostava nove aviolinije Sarajevo – Luton?

Turistički potencijal Bosne i Hercegovine je nevjerovatan, ali vrlo nisko iskorišten bar što se Velike Britanije tiče. Proteklih dana u Londonu je održan Svjetski sajam turizma gdje su bili i predstavnici iz naše zemlje. Na žalost, mi nemamo krovnu turističku instituciju poput većine zemalja čiji bi posao bio da predstavlja sveukupnu turističku ponudu. Međutim, i pored tih izazova, mislim da se naš turizam razvija u dobrom smjeru. Britanske turiste treba bolje upoznati s prirodnim ljepotama BiH, s kulturnim i historijskim sadržajima, bogatom gastronomskom ponudom, niskim cijenama u odnosu na region. Ambasada će aktivno raditi u tom smjeru u narednom periodu.

London, a i cijela Velika Britanija, su izuzetno dobro povezane sa svim svjetskim destinacijama. U našem region imaju direktne letove s ogromnim brojem destinacija, uključujući Podgoricu, Prištinu, Ohrid, Skoplje, itd. Sarajevo nije bilo povezano s Londonom jedanaest godina! Direktni letovi su osnovni preduslov ne samo za razvoj turizma već i za privlačenje investitora. Odluka FlyBosnia kompanije da otvori direktnu liniju između Sarajeva i Londona je za svaku pohvalu i zaslužuje maksimalnu podršku kako bi linija bila uspješna i profitabilna.

Shodno dosadašnjim negativnim iskustvima s uspostavom letova između BiH i UK, nažalost mnogi smatraju da je Luton pogrešna destinacija jer preko tog aerodroma nema internacionalnih letova za Ameriku i mnogi se boje da će zbog neisplativosti linije biti brzo ukinuta. Kakve su Vaše procjene hoće li se linija održati.

FlyBosnia je napravila svoju analizu i na osnovu nje donijela odluku da koristi aerodrome u Lutonu. Treba imati u vidu velike razlike u cijenama korištenja aerodromskih usluga, ali isto tako i kapacitete “slotova” na aerodromima u i oko Londona. Generalni direktor aerodroma u Lutonu mi je prenio da je FlyBosnia “zgrabila” skoro posljednji otvoreni slot jer su im kapaciteti maksimalno ispunjeni. Nepovezanost s američkim destinacijama nije nužno problematična. Mnoge aviokompanije uspješno posluju preko Lutona. Wizzair skoro sve svoje letove iz Londona vrši s ovog aerodroma. Iz razgovora s menadžerima kompanije, FlyBosnia je ušla u ovu priču dugoročno, i već pravi nove pretpostavke da se linija sa Sarajevom bolje reklamira, bude prisutna na različitim platformama za kupovinu karata itd. Ponavljam, izuzetno je važno za našu sveukupnu sliku, za turistički I trgovinski razvoj da ova linija opstane i trebamo je podržati koliko god je moguće.

Ovo pitanje sam postavljao svim Vašim prethodnicima, vizni režim je još uvijek na snazi za građane Bosne i Hercegovine, čak, od prije pet godina puno je teže dobiti britansku vizu nego ranije, uz to je i puno skuplja, jeste li s domaćinima imali priliku razgovarati na temu ukidanja viza za nosioce bosanskohercegovačkih pasoša?

Vizni režim jeste nepovoljan – vize su relativno skupe, na ograničen su period, a proces apliciranja nije jednostavan i dugo se čeka. Otežano dobijanje viza nije pogodilo samo bh. građane jer se radi o sveukupnoj viznoj politici Velike Britanije. Iz dosadašnjih razgovora nema naznaka da će doći do promjene vizne politike prema BiH. Međutim, trebamo pokrenuti dijalog na najvišem nivou kako bi dobili jasniju sliku koje kriterije trebamo ispuniti kao država kako bismo dobili liberalniji vizni režim.

Naši građani su  čestiti i vrijedni ljudi koji su obogatili britansko društvo

Na koji način biste definisali relaciju između Bosne i Hercegovine i njene dijaspore u Velikoj Britaniji?

Naša dijaspora je izuzetno dobro integrisana u britansko društvo. U isto vrijeme jako su dobro organizovani kroz udruženja, dopunske škole, razne događaje i manifestacije. Postoje tu neformalne grupe mahom mlađih ljudi koji se druže, razmjenjuju iskustva, šire svoj network. Moj dojam je da dijaspora velikim dijelom želi imati jak odnos sa svojom domovinom, ne samo kroz svoje obiteljske veze, već i kroz poslovne odnose, kulturološku I obrazovnu razmjenu. Oni sjajno predstavljaju našu zemlju ovdje kao dobri, čestiti, vrijedni ljudi koji su obogatili britansko društvo.

Od rata pa na ovamo funkciju ambasadora obavljalo je desetak Vaših kolega, saradnja bh. dijaspore i njihovih udruženja sa čelnikom Ambasade Bosne i Hercegovine u Londonu najčešće je zavisila iz koje političke opcije je dolazio ambasador, kakva će Vaša saradnja biti s našim ljudima ovdje u Velikoj Britaniji i Republici Irskoj s obzirom da nerezidentno pokrivate i ovu zemlju?

Moj stav je da je Ambasada kuća svih Bosanaca i Hercegovaca koji žive u Velikoj Britaniji. Vrata Ambasade i mog ureda su uvijek otvorena. Odazvao sam se i odazvat ću se svim pozivima na druženja, manifestacije, radne sastanke koje dobijem. Naša dijaspora ovdje predstavlja nevjerovatan ljudski resurs i uradit ću sve da se povežem sa što više ljudi i organizacija kako bismo zajedno radili na promociji zajedničkih vrijednosti i interesa.

Po nekim procjenama u Velikoj Britaniji i Republici Irskoj živi oko 10.000 osoba porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Ta cifra nije konačna, jer svakodnevno u ove dvije destinacije u potrazi za boljim životom, dolaze i državljani Bosne i Hercegovine koji imaju hrvatske putovnice. U ovom online svijetu prvi kontakt s Ambasadom ide putem web stranice, nažalost web stranica Ambasade nije dopunjavana skoro godinu dana. Kako onda i na koji način ambasador Bosne i Hercegovine u Londonu može komunicirati s našim građanima koje trenutno predstavlja.

Da, problem web stranice sam odmah prepoznao kao prioritetno pitanje. Staru stranicu smo uklonili zbog zastarjelih informacija, ali i formata, radimo na izradi nove, prikladnije web stranice. U međuvremenu, otvorili smo facebook profil Ambasade na kojem se mogu pratiti aktivnosti Ambasade, ali i dobiti kontakt informacije, određene konzularne informacije itd. Web adresa je www.facebook.com/BiHinUK .Također, ja sam prisutan i na Twitteru gdje isto tako možemo razmijeniti informacije, @VanjaFil76

Razgovarao: Namik Alimajstorović

BHDINFODESK