UN traži suđenje mijanmarskom vojnom vrhu zbog genocida nad Rohinja muslimanima

Međunarodna nezavisna misija za utvrđivanje činjenica u Mijanmaru koju su formirali Ujedinjeni narodi (UN) zatražila je procesuiranje vojnog vrha mijanmarske vojske (Tatmadaw), između ostalih i načelnika Generalštaba Mina Aunga Hlainga pred Međunarodnim kaznenim sudom zbog genocida nad Rohingya muslimanima, javlja Anadolu Agency (AA).

Misija, koju je Vijeće za ljudska prava UN-a osnovalo 23. marta 2017., nakon istraživanja dužih od godinu, pripremila je izvještaj koji je objavila na godišnjicu masakra nad muslimanima iz Arakana u Mijanmaru.

Misija je formirana kako bi se ukazalo na kršenja ljudskih prava, među kojima su ubistva, silovanja, zlostavljanja i proizvoljna hapšenja nad muslimanima iz Arakana koja su proveli mijanmarska vojska i ekstremni budisti.

U izvještaju je zatraženo pokretanje istrage za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Kachinu i Shanu, na sjeveru Mijanmara, kao i genocid na sjeveru Arakana protiv Hlainga i još nekoliko visokopoozicionihranih vojnih zvaničnika te privođenje odgovornih pred lice pravde.

Rečeno je kako su arakanski muslimani bili izloženi torturama i kršenju ljudskih prava koje su provodili mijanmarska vojska i drugi sigurnosni zvaničnici.

Dodaje se kako je riječ o ”teškim zločinima za koje u međunarodnom pravu nema dvojbi“.

”Vojne obaveze ne mogu biti opravdanje za nasumična ubistva, masovna silovanja, napade na djecu i potpuna spaljivanja sela. Kada se pogleda na trenutne sigurnosne prijetnje, prvenstveno u Arakanu, vidljivo je da su taktike mijanmarske vojske bile grubo nesrazmjerne i prekomjerne“, navodi se u tekstu.

Suđenje zbog optužbi za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine zatraženo je i za Hlaingovog zamjenika generala Soea Wina.

U tekstu se navodi kako UN posjeduje listu pripadnika vojske koji su počinili genocid, koja će za sada ostati skrivena, a detaljan izvještaj 18. septembra bit će podnesen Vijeću za ljudska prava UN-a.

Podaci UN-a pokazuju kako je od 25. augusta 2017. iz Arakana u Bangladeš izbjeglo više od 700.000 ljudi. Međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava, navode o spaljivanju nekoliko stotina sela potkrijepile su satelitskim snimcima.

UN i međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava nasilje nad arakanskim muslimanima nazivaju etničkim čišćenjem ili genocidom. Mijanmarska vlada nije ispunila obećanja koja se tiču povratka arakanskih muslimana u Mijanmar.

S druge strane, muslimani iz Arakana koji su izbjegli u Bangladeš i organizacije za zaštitu ljudskih prava smatraju kako bi, ukoliko se ne obezbijedi sigurna sredina za njih, povratak izbjeglica u Mijanmar mogao dovesti do novog etničkog čišćenja.

Akos.ba