Bosna i Hercegovina uvozi 75 posto hrane

Momir Tošić, direktor sektora za makroekonomski sistem VTK BiH, istakao je na konferenciji za medije da je BiH ušla u kolotečinu gdje permanentno povećava izvoz u procentima od deset do 12 posto.

“Ono što pomalo zabrinjava jeste da uvoz prati nešto sa nižim procentima i ponovo taj deficit koji imamo ostaje u nekom stalnom laganom usponu”, izjavio je Tošić.

Podvukao je da su osnovni partneri BiH zemlje Evropske unije (EU) i da je prvom kvartalu izvezeno 73 posto proizvoda u zemlje EU, a iz EU uvezeno 68,9 posto.

Istakao je da je poljoprivreda strateško pitanje BiH i da je to potencijal koji zemlja treba iskoristiti.

“Nadamo se i vidjeli smo da ćemo imati pristup IPA fondovima koji se kreću negdje oko 50 miliona KM. Mislim da bi to trebao biti jedan od značajnijih podsticaja za nas u BiH i da izvozimo što više finalnih proizvoda kada je riječ o drvnoj i metalskoj industriji. Ovi poluproizvodi sa kojima izlazimo ka EU i drugim zemljama sigurno da nam otežavaju i na neki način povećavaju deficit”, izjavio je Tošić.

Belma Hasić iz sektora za makroekonomski sistem VTK predstavila je rezultate vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom za prvi kvartal 2018. godine.

Istakla je da je Bosna i Hercegovina u prvom kvartalu 2018. godine ostvarila izvoz u vrijednosti od 2.86 milijardi KM, što je povećanje za 11,8 posto u odnosu na isti period prethodne godine.

Uvoz u BiH u prvom kvartalu ove godine iznosio je 4.48 milijardi KM, što je više za 10,2 posto u odnosu na isti period 2017. godine

“Ovakve promjene rezultirale su pokrivenošću uvoza izvozom od 63,9 posto, što je više za 1,43 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene je povećan za 10,8 posto i njegova vrijednost iznosi 7,34 milijardi KM. Pozitivni efekti povećanja izvoza nisu doprinijeli smanjenju vanjskotrgovinskog deficita usljed povećanog uvoza, te u prvom kvartalu tekuće godine iznosi 1.62 milijarde KM”, izjavila je BiH.

Dodala je da je porast izvoza iz BiH u odnosu na isti period prethodne godine ostvaren u svim zemljama najznačajnijim u izvozu. Najviše procentualno ostvaren rast izvoza zabilježen je u Crnu Goru, Srbiju, Hrvatsku, Austriju, Italiju… Kod uvoza, najveći procenat povećanja je zabilježen iz Rusije, Kine i Turske.

“Iz navedenih pokazatelja može se zaključiti da se BiH sve više okreće regionalnim partnerima, a za primjer može poslužiti Srbija koja se i ove godine nalazi na drugom mjestu po obimu razmjene, iza Hrvatske”, kazala je Hasić.

Na tržište EU izvezeno je robe u vrijednosti od 2,09 milijardi KM, a uvezeno u vrijednosti od 2,9 milijardi KM. Izvoz je povećan za više od 16 posto, u uvoz za oko šest posto. Najznačajniji partner iz EU je Hrvatska. Za tri mjeseca tekuće godine ukupan izvoz iz BiH prema Hrvatskoj iznosio je oko 338 miliona KM, od čega je najviše izvezeno električne energije, aluminija, sjedala. Iz Hrvatske je na tržište BiH uvezena vrijednost robe bila blizu 672 miliona KM.

Najznačajniji vanjskotrgovinski partner iz CEFTA regiona po obimu razmjene je Srbija sa kojom BiH i dalje bilježi visoki deficit sa tendencijom smanjenja zadnje dvije godine. BiH je na tržište Srbije u prvom kvartalu izvezla robe u vrijednosti od oko 293 miliona KM, što je za 16,9 posto više u odnosu na prošlu godinu.

Na učešće EFTE i ostalih zemalja spada 11,9 posto izvoza i 19,2 posto uvoza. Najznačajniji partner EFTE je Švicarska s kojom se gotovo obavlja sva vanjskotrgovinska razmjena sa BiH.

U takozvanim “trećim zemljama” najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH je Turska, zatim Ruska Federacija. U prvom kvartalu 2018. godine obim razmjene sa Turskom iznosio je oko 250 miliona KM.

Na tržište Turske u prvom kvartalu 2018. godina najviše se izvezlo ulje od sjemena suncokreta (23,2 miliona KM), bombe, granate, torpeda, mine, rakete i slično (11,9 miliona KM), goveđe meso (10,1 milion KM), sjedala (9,59 miliona KM), otpaci od željeza i čelika (9,5 miliona KM).

“U strukturi vanjskotrgovinske razmjene ostvarene u prvom kvartalu 2018. godine, analiziranoj prema sektorskoj strukturi privrede, primjetno je povećanje izvoza u svim sektorima osim agroindustrije, u kojoj je zabilježen pad izvoza od preko 11 posto. Najznačajniju ulogu u smanjenju izvoza imali su proizvodi životinjskog porijekla, žitarice, proizvodi niske industrije i tako dalje”, pojasnila je Hasić.

Amila Šehić iz sektora za makroekonomski sistem VTK analizirala je rezultate vanjskotrgovinske razmjene u sektoru agroindustrije. Istakla je da je BiH uvezene proizvode agroindustrijskog sektora platila 711,7 miliona KM i da je preko 75 posto hrane koja se konzumira u BiH uvoznog karaktera.

“Razmjena je rezultirala deficitom od 517,7 miliona KM što nam potvrđuje činjenicu da preko 75 posto hrane koju konzumiramo u BiH da je ona uvoznog karaktera. Nije rijetko da su na našim policama uvozni prehrambeni proizvodi jeftiniji od domaćih pa se i samim tim dovodi u pitanje kvalitet uvoznih proizvoda”, rekla je Šehić.

Kada je u pitanju vanjskotrgovinska razmjena prehrane Šehić je kao pozitivan primjer izdvojila Tursku.

“Najviša vrijednost ostvarenog izvoza prema Turskoj u analizirana tri mjeseca je ostvarila jedan rekordan suficit. U Tursku smo u prvom tromjesečju izvezli prehrambenih proizvoda ukupne vrijednosti od 43,6 miliona KM”, kazala je Šehić.

Akos.ba