Elif-lam-mim: šta znače harfovi na početku kur’anskih sura?

Milioni muslimana izgovaraju ih svakoga dana. Učimo ih u namazu, slušamo na mukabelama i prepoznajemo čim započne određena sura: Elif-lam-mim, Ja-sin, Ha-mim, Kaf…

Ipak, kada nas neko upita šta znače, odgovor nije jednostavan. Jesu li to skraćenice, nazivi ili poruka čije potpuno značenje ne poznajemo?

Ovim su se pitanjem bavili najpoznatiji mufessiri. Njihova tumačenja pokazuju koliko je važno razlikovati ono što pouzdano znamo od onoga što učenjaci navode kao moguće objašnjenje.

Harfovi koji se izgovaraju odvojeno

U kur’anskim naukama nazivaju se el-huruful-mukatta‘a, odnosno odvojeni harfovi. Čitaju se kao nazivi pojedinačnih slova: elif, lam, mim. Ne spajaju se u jednu riječ.

Takvi počeci pojavljuju se u 29 sura. Negdje je riječ o jednom harfu, poput Kaf ili Nun, a negdje o skupinama od više harfova. Kada se izostave ponavljanja, zastupljeno je četrnaest različitih slova arapskog alfabeta. Ibn Kesir o njima opširno govori pri tumačenju početka sure El-Bekare.

Jesu li učenjaci odgonetnuli njihovo značenje?

Među mufessirima ne postoji saglasnost o jednom određenom značenju ovih harfova.

Imam Kurtubi u djelu El-Džami‘ li ahkamil-Kur’an navodi mišljenje da njihovo značenje treba prepustiti Allahu. Ovakav pristup prenosi, između ostalih, od Ša‘bija i Sufjana es-Sevrija: harfove prihvatamo kao dio Objave i učimo ih onako kako su preneseni, bez tvrdnje da smo pouzdano proniknuli u njihovo značenje.

Kurtubi bilježi i druga tumačenja. Neki učenjaci smatrali su ih oznakama sura, a drugi su pokušavali objasniti njihovu povezanost s imenima i svojstvima Allaha. Samo postojanje ovih mišljenja, međutim, ne znači da je svako od njih potvrđeno vjerodostojnom predajom.

Poznata slova, govor kojem nema ravnog

Jedno od istaknutih tumačenja povezuje ove harfove s nadnaravnošću Kur’ana.

Šejh Muhammed el-Emin eš-Šenkiti u tefsiru Advaul-bejan daje prednost objašnjenju da oni ukazuju na slova od kojih je sastavljen i svakodnevni ljudski govor. Arapi su ih poznavali i njima se služili, ali ipak nisu mogli sastaviti govor ravan Kur’anu.

Prema ovom tumačenju, upravo je u tome snažna poruka: slova su vam poznata, a pred vama je Knjiga kojoj ne možete donijeti nešto slično.

Šenkiti ovo mišljenje potkrepljuje vezom između početnih harfova i govora o Objavi koji slijedi u brojnim surama. Nakon Elif-lam-mim na početku El-Bekare govori se o Knjizi u koju nema sumnje. Nakon početnih harfova sure Ja-sin slijedi zakletva Kur’anom, a slično nalazimo i na početku sure Kaf.

To je obrazloženo učenjakovo tumačenje njihove svrhe. Ono nam ipak ne daje osnovu da svakom pojedinačnom harfu pripišemo siguran prijevod ili određenu skrivenu poruku.

Možemo li tvrditi da znamo konačan odgovor?

Ibn Kesir naglašava da među učenjacima nema saglasnosti o jednom određenom tumačenju. Prenosi i važan princip: ako postoji pouzdano objašnjenje od Poslanika, ﷺ, prihvatamo ga; u nedostatku takvog dokaza potrebno je zastati i ne govoriti sa sigurnošću.

Zato je preciznije reći: „Dio učenjaka smatra da ovi harfovi ukazuju na nadnaravnost Kur’ana“, nego tvrditi: „Oni sigurno znače upravo to.“

Jednako tako, povezivanje pojedinih slova s određenim imenima ili brojčanim vrijednostima ne postaje dokaz samo zato što djeluje zanimljivo. Ibn Kesir upozorava da pripisivanje određenog imena nekom harfu zahtijeva dokaz, jer bi se isto slovo moglo povezati i s drugim imenima.

Šta nam je o njima jasno kazano?

Dok o njihovom značenju postoje različita mišljenja, o vrijednosti njihovog učenja imamo jasan hadis.

Abdullah ibn Mes‘ud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, ﷺ, kazao da se za svaki proučeni harf iz Allahove knjige dobija dobro djelo koje se umnogostručava deset puta. Potom je pojasnio da elif-lam-mim čine tri harfa, a ne jedan. Hadis bilježi Tirmizi i ocijenjen je kao hasen, odnosno dobar.

Možemo, dakle, proučavati tumačenja ovih harfova i razmišljati o njihovoj mudrosti. Ali pošten odgovor mora sačuvati granicu između učenjakovog mišljenja i potvrđenog znanja. U susretu s Allahovom Knjigom i riječi „Allah najbolje zna“ imaju svoje važno mjesto.

akos.ba