Nadnaravnost Kur’ana: Komunikacija među pticama
Navodeći izuzetne odlike kojima je Uzvišeni Allah obdario Sulemana, a. s., u citiranom ajetu ističe se da ga je On podučio i govoru ptica. Na taj način nam Kur’an skreće pozornost na činjenicu da ptice međusobno komuniciraju, da njihovi glasovi i mimika nisu slučajni. Stoga, nećemo pogriješiti ukoliko kažemo da, svojim pokretima, i životinje uspostavljaju komunikaciju kao i ljudi. Ta komunikacija, nesumnjivo, nije razvijena: kao komunikacija među ljudima, ali je velika zabluda tvrditi da među životinjama ne postoji komunikacija.
I Sulejman naslijedi Davuda i reče: “O ljudi, dato nam je da razumijemo ptičije glasove…(27:16)
Istraživanja života ptica, mrava, delfina i mnogih drugih životinja, dokazala su postojanje međusobne komunikacije.
ZNAČENJA U ZVUKOVIMA KOJE PROIZVODE PTICE
S obzirom da kroz primjer ptica, Kur’an govori o postojanju komunikacije među životinjama, mi ćemo se osvrnuti na istraživanja vezana upravo za ptice. Brazilski i američki naučnici su istraživali život kolibrija (jedna od najmanjih vrsta ptica na svijetu) i svoj tekst o tome objavili su u engleskom časopisu Nature (Priroda). Autor teksta, Maria Luisa Da Silva, ističe da svoj fond riječi kolibri naknadno formiraju. Dakle, prema ovoj tvrdnji, kolibri, poput ljudi, pričaju naučenim jezikom.
Istraživanja vrana pokazala su da one proizvode posebne zvukove za uzbunu, posebne za okupljanje, a posebne kada su uznemirene. Naučnici, koji glasove vrana pretvaraju u grafičke sonograme, nastoje detaljnije odgonetnuti njihov govor.
Bernd Heinrich, koji izradom sonograma istražuje govor životinja, iznosi poteškoće sa kojima se u ovom poslu susreće: ”Naša istraživanja su poput istraživanja svemiraca, koji dolaze sa drugog planeta i koji, putem sonograma, žele odgonetnuti govor čovjeka, koji riječi u vezi sa njegovim aktivnostima poput objedovanja, igre, ljubavi, ribolova, pretvaraju u sonogram. Mi kao da se nastojimo staviti u položaj bića koja dolaze sa drugih planeta i uspostaviti komunikaciju sa ostalim razumnim bićima.” Tako Bernd Heinrich, koji istražuje gavranove, iznosi zanimljivosti i poteškoće u odgonetanju govora životinja.
Kako je različita komunikacija među različitim vrstama ptica, potrebno je odvojeno razmatrati zvukove koje proizvodi svaka ptica, a to je doista složen i obiman posao. Čovjek posjeduje govor tijela, u kome kimanje glave znači ”da”, pokreti ruku znače ”dođi ovamo” i sl. Uporedo sa činjenicom da je različita glasovna komunikacija među različitim ptičijim vrstama, sve ptičije vrste posjeduju zajednički govor tijela. Nasuprot poteškoći dešifriranja glasova koje proizvode ptice, govor tijela, koji je zajednički za mnoge ptičije vrste, lakši je za odgonetanje. Ilustracije radi, ptica koja lupka jezikom tako da on dođe u položaj naspram kljuna govori ”ja sam prijatelj, ne nanosim štetu”. Međutim, ptica koja kucka kljunom daje poruku da ona čuva neko mjesto i da se osjeća ugroženom. Theresa Jordan, koja saopćava otkrića opsežnog istraživanja o ovoj temi, pored navedenih primjera, daje i jednu dugu listu i iznosi kako čak samo jezik tijela ptica predstavlja pravi mali rječnik.
Fiziologija ptica zanimljiva je koliko i njihova komunikacija, a njihovo umijeće da, ne zalutavši, pronađu cilj udaljen hiljadama kilometara, predstavlja sposobnost kojoj se divimo. Istraživaći života ptica u ovom biću će otkriti savršenstvo Allahovog stvaranja.
Sve životinje koje po Zemlji hode i sve ptice koje na krilima svojim lete svjetovi su poput vas – u Knjizi Mi nismo ništa izostavili – i sakupit će se poslije pred Gospodarom svojim.(6:38)