Sve što trebate znati o mlijeku

Kratka historija mlijeka

Uvođenje mlijeka u ishranu ljudi se može pratiti do prije 10.000 godina, kada su neolitski farmeri otkrili da ovaj prizvod može pomoći da se obezbijede sredstva za život ljudske populacije. Pasterizirano mlijeko koje je toliko ljudi zavoljelo je razvijeno 1864. a mandat od strane Food and Drug Administration (FDA) je dobijen 1987. Tri godine kasnije, FDA je odobrila upotrebu genetski modifikovanog mlijeka, piše lifehack.org. Naredni monumentalni događaj se desio 2008. godine, kada je klonirano mlijeko zakonski prihvaćeno za javnu distribuciju.

Mlijeko proizvedeno od krava čini zapanjujućih 85% globalne industrije mlijeka. Preostali dio kolača se dijeli među kozama, ovcama i kamilama.

Percepcija mlijeka modernih zajednica

Otkako se prvi put pojavilo mlijeko u boci, 1884. godine, mnoge zemlje su zaronile na ovo tržište i pokretale proizvodnju vlastite marke mlijeka. Indija je trenutno na vrhu liste proizvođača mlijeka, a otprilike jedna petina globalnog volumena mlijeka je porijeklom iz ove zemlje. SAD se nalazi na drugom mjestu, te drži 12% udjela na tržištu. Ostatak proizvodnje mlijeka je podijeljen među ostalim zemljama, a najznačajnije su sljedeće:

• Kina
• Brazil
• Francuska
• Njemačka
• Novi Zeland
• Rusija

Opšta potražnja za mlijekom je također strahovito porasla u protekla 3 desetljeća. To je vidljivo iz statistika koje jasno pokazuju porast u globalnoj proizvodnji mlijeka. Od 1983. do 2003. godine, svjetska industrija mlijeka je povećala ponudu za 50%. Impresivno, Azija bilježi dramatičan porast proizvodnje mlijeka od 80 miliona tona do 270 milijuna tona u istom periodu.

Distribucija mlijeka

Značaj mlijeka se može vidjeti unutar uticaja na mliječne proizvode. Iznenađujuće, samo 40% od ukupne proizvodnje mlijeka je izdvojeno za svježe mlijeko i njegove varijacije. Polovina ukupnog tržišnog udjela je rezervirano za sir i maslac. Preostali dio se zatim dijeli među obrano i punomasno mlijeko u prahu.

Sirovo mlijeko ili pasterizirano mlijeko?

Rasprava između zagovornika sirovog mlijeka i tradicionalista koji snažno vjeruju u pasterizovano mljeko bijesni već decenijama. Njihovi argumenti su intenzivno usmjereni na zdravstvene beneficije ili posljedice, te na sami kvalitet mlijeka. Na primjer, ljudi koji vole sirovo mlijeko smatraju da sadrži prirodne elemente koji pomažu ojačati imunološki sistem i štite od patogena.
Studije su također podržale tvrdnje da sirovo mlijeko pomaže u sprečavanju astme i alergija. Osim toga, oni smatraju da pasterizirano mlijeko gubi vitalne hranljive vrijednosti tokom svog proizvodnog procesa. Ipak, ovim tvrdnjama se snažno usprotivila kontra-strana.

Pomaže u jačanju kostiju

Najčešća zdravstvena korist koja se povezuje sa upotrebom mlijeka jeste njegova sposobnost da jača kosti. Ova naučna činjenica se ne može osporiti pošto visok sadržaj kalcija dokazano pomaže u izgradnji jačih kostiju. Manje poznata zdravstvena korist je ta da mlijeko pomaže da imate bolju kožu i da se bori protiv efekata izlaganja suncu. Za one koji vole da piju bademovo mlijeko, ova prednost je evidentna jer ono sadrži viši nivo vitamina E i antioksidativna svojstva koja pomažu u izgradnji zdravijih temelja kože.

Efekti netolerancije na laktozu

Proces pakovanja mlijeka od trenutka muženja krave traje samo 2 dana prije nego što stigne do supermarketa. Količina nutrijenata iz 8 čaša mlijeka se može porediti sa 12 porcija integralnih žitarica, 6 porcija mahunarki ili 10 obroka sirovog špinata. Nažalost, oko 29 miliona Amerikanaca je netolerantno prema laktozi i ne mogu da konzumiraju ikakve mliječne proizvode, čime gube ovu zdravstvenu korist. Zanimljivo, 85% tih ljudi može izdržati konzumiranje sirovog mlijeka. Alternativno, imaju na raspolaganju i mliječne proizvode bez laktoze.

Genetski modifikovano mlijeko

Kao što je već spomenuto, genetski modificirano mlijeko je odobreno od strane FDA-a u ranim 1990-im. Otprilike jednoj u svakih pet krava je ubrizgano rBGH da bi povećali proizvodnju mlijeka. Nažalost, mlijeko proizvedeno od genetski modificirane krave ne mora biti označeno ili odvojeno od ostalih „prirodnih“ mliječnih proizvoda.

Međutim, ovaj postupak je jedinstven u Sjedinjenim Državama, dok su sve evropske zemlje, Kanada, Australija, Novi Zeland i Japan zabranile upotrebu rBGH za povećanje proizvodnje mlijeka. To je zbog povišene razine hormona koji je poznat kao Inzulin faktor rasta-1, koji posljedično povećava rizik od raka.

Povećavanje rizika od raka

Dakle, činjenica je da mlijeko od genetski modifikovane krave predstavlja povećan rizik od raka. Međutim, treba napomenuti da i mlijeko proizvedeno kroz prirodni proces sadrži faktore rizika koji mogu dovesti do pojave bolesti raka. Istraživanja su pokazala da se ljudi koji konzumiraju najmanje 2 velike čaše mlijeka dnevno izlažu povećanom riziku od 34% da će razviti rak prostate.

Zaključak

Kao dio procesa pojedinačnog održavanja tijela, neophodno je biti svjestan onoga šta se unosi u tijelo i karakteristika koje ove namirnice posjeduju.

Općenito, javnost ima pozitivnu percepciju prema konzumiranju mlijeka zbog zdravstvene prednosti koje ono pruža. Ipak, potrošače treba upozoriti i na opasnosti od genetski modifikovanog mlijeka i zdravstvenih posljedica prekomjerne potrošnje mlijeka.

Za Akos.ba uredio: Jasmin Mujakić