Organizacije civilnog društva upozoravaju: Odluka VSTV-a je diskriminirajuća
Povodom odluke Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH o zabrani nošenja vjerskih simbola zaposlenim u pravosudnim institucijama, nevladine organizacije, pojedinci izdali su saopćenje u kojem navode da su ovom odlukom navodno pogođene i same stranke pred pravosudnim institucijama.
– Imajuću na umu dalekosežno prisustvo vjere u javnom i političkom životu, ova odluka se na prvu može pozdraviti. BiH je sekularna država i kao takva trebala bi promovisati jasno odvajanje religije i države, navodi se u saopćenju.
Potpisane organizacije, pojedinke i pojedinci navode da “kada se ova odluka analizira, dolazi se vrlo brzo do zaključka da se ovdje radi o protivustavnoj odluci. Iako se radi o načelno neutralnoj normi koja ne zabranjuje nošenje vjerskih simbola samo jedne religijske zajednice, odluka u svojoj srži sadrži jasne elemente indirektne diskriminacije, s obzirom da ovako definisana norma pogađa ponajviše i možda isključivo žene-muslimanke koje nose hidžab/maramu, imajući na umu da je ovo vjersko obilježje jasno i direktno vidljivo, za razliku od drugih vjerskih obilježja.”
– Ustav Bosne i Hercegovine zabranjuje diskriminaciju na osnovu vjeroispovijesti, a Zakonom o zabrani diskriminacije BiH iz 2009. godine je zabranjena indirektna i direktna diskriminacija na različitim osnovama, između ostalog na osnovu spola i vjeroispovijesti, ističe se u saopćenju.
Potpisnici smatraju da se pokrivanje se ne može reducirati samo na vjersko obilježje ili simbol, nego da se tu radi o identitetu žena koje pripadaju islamskoj vjeroispovijesti, te pozivaju VSTV BiH da odmah povuče svoju odluku.
Također, pozivaju VSTV BiH da, ukoliko žele regulisati pitanje nošenja vjerskih obilježja, prije toga provedu široku javnu raspravu i jasno analiziraju da li je takva regulacija neophodna u jednom demokratskom društvu i koji se cilj time želi postići.
Kao potpisnici ovog saopćenja navedeni su: Sarajevski otvoreni centar, Žene ženama Sarajevo, Budućnost Modriča, Udružene žene Banja Luka, Žena-žrtva rata Sarajevo, Fondacija Cure Sarajevo, Alma Čolo, Borka Rudić, Edina Bećirević, Edina Kamenica, Elvira Mutap, Elvira Mumić, Fatima Bećirović, Dženana Karup Druško, Goran Bubalo, Gordana Vidović, Lejla Somun Krupalija, Ljuljjeta Goranci Brkić, Nada Golubović, Nuna Zvizdić, Radmila Žigić, Rubina Čengić i Zilka Spahić-Šiljak.
Akos.ba
