Ne zaboravimo Livno – njegove ljude, prirodne ljepote i bogatu historiju!

Na ovaj način organizatori su željeli da iskažu solidarnost s livanjskim Bošnjacima i dati im do znanja da su nam bitni.

„Važni su nam Bošnjaci u svakom dijelu naše zemlje, a posebno oni o čijem se položaju i problemima malo zna. Takvi su i naši večerašnji gosti, ponosni Bošnjaci grada Livna kojima se zahvaljujemo odazivu na naš poziv.  Nadam se da će se osjetiti kao kod vlastite kuće, drago nam je što smo imali priliku da im ukažemo dobrodošlicu i nadamo se da ćemo se u budućnosti družiti mnogo više, ako Bog da“, istakao je dr. Adem Zalihić, član organizacionog tima manifestacije.

„Nažalost, Bošnjaci iz Livna su poprilično zapostavljeni i zaboravljeni, zato nam je drago što su nas se sjetili organizatori manifestacije ‘Ramazan u Bosni’. Prezadovoljni smo s našim dolaskom ovdje, sve je na visokom nivou, srdačno smo dočekani i ugošćeni i zaista organizatori zaslužuju sve pohvale. Smatramo da je ovo divna prilika za promociju naše tradicije, vjere i kulture i važan korak ka očuvanju naslijeđa i blaga našeg naroda. Potrebno je da našem narodu ponudimo kvalitetne sadržaje, da izađemo među ljude i našu vjeru im predstavimo na lijep način“, izjavio je Hajrudin Maksić, vrijedni radnik za vjeru i predsjednik Medžlisa IZ Livno.

Livno je gradić bogate historijske i civilizacijske vrijednosti smješten u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na čijoj općini prema nekim procjenama godine živi oko 32.450 građana, od čega oko 4-5000 Bošnjaka. Iako život bošnjačkog življa na granici s Hrvatskom nije bio lagan, Livnjaci nisu nikad odustali od borbe za svoje pravo na bolji život i vjeru i opstanak na kršovitom hercegovačkom krajoliku. Prema riječima hadžije Maksića, najveći problemi s kojima se naš narod trenutno susreće su oni ekonomske prirode te drastičan pad nataliteta.

„Nezaposlenost je problem broj jedan, ekonomski život Livna je jako slab. Fabrike i firme ne rade, ne otvaraju se nova radna mjesta, omladina nema perspektive. Ovo vrijedi za Hrvate, a posebno za Bošnjake. Teška materijalna situacija dovodi do odliva naših ljudi koji odlaze ‘trbuhom za kruhom’ po bijelom svijetu i većim gradovima u našoj zemlji. Žalosno je takvo stanje, a još žalosnije je takvo stanje gledati i ne biti ga u stanju promijeniti.

Drugi veliki problem je ‘bijela kuga’, sklapa se mali broj brakova, a još manje se djece rađa, čime se dodatno otežava opstanak Bošnjaka. Što se tiče naših džemata, mahom ih popunjavaju starije osobe, a omladine nam fali. Omladina ide dalje, odlazi iz Livna, a ne možemo im ni zamjeriti. Šta im možemo ponuditi da ostanu, kakvu perspektivu?“, ističe hadžija Maksić.

Medžlis IZ Livno se doima kao svjetla tačka u naizgled crnoj livanjskoj budućnosti. Na čelu s glavnim  imamom Dževadom Hodžićem, nesmiljenom jačinom traju aktivnosti na jačanju i poboljšanju vjerskog života i općeg stanja Bošnjaka livanjskog kraja. Obnovljena je većina porušenih džamija od kojih se unikatnošću izdvaja Ćurčinica, ojačani džemati, organiziran rad Udruženja žena, stipendiraju se učenici, pomažu siromašni i socijalno ugroženi građani, širi svijest o vjeri i tradiciji, aktivno se radi s omladinom i djecom, i na najsvrsishodniji način koriste raspoloživi resursi.

Prema riječima predsjednika Medžlisa, ostvareni uspjesi su rezultat „velikog stepena zajedništva, međusobnog povjerenja i lijepih odnosa. Unutar Medžlisa se osjećamo kao velika porodica, koja radi za opće dobro svih Bošnjaka i nastojimo da pomognemo nađem narodu što više možemo“.

„Važno je istaći da se rad s omladinom, ženama i djecom odvija planski, sistematski i s jasno postavljenim programom i ciljem rada. Za to su zaslužni na prvom mjestu glavni imam, a potom i ostali imami, vjeroučitelji i muallime koji nastoje da ostvare prisan kontakt s ljudima, da s njima komuniciraju i van dužnosti, da se s njima druže, zbliže i ostvare prijateljstva. Prema preporuci glavnog imama, nastojimo da s džematlijama ostvarimo kontakt ‘licem u lice’, tj. da za svakog nađemo lijepu riječ i posvetimo mu pažnju, ali ne zanemaruje se i grupni, kolektivni rad, posebno s omladinom. Važni su nam svaki Bošnjak i Bošnjakinja u Livnu, svaki mladić i djevojka, svaki dječak i djevojčica“, naglašava Adis-ef. Sultanović, imam džamije Ahmed Dukatara.

Kao što smo već istakli, Livno je grad od neprocjenjivog historijskog i kulturnog značaja, mjesto susreta kultura i netaknutih prirodnih ljepota i atrakcija. Trag starine i prohujalih vremena posebno je vidljiv u starom, orijentalnom dijelu Livna, Gornjem gradu ili Fehri, nastalom tokom 400 godina osmanske vladavine u Bosni i Hercegovini. Pejzaž grada ukrašavaju ljepotice, livanjske džamije, svjedoci prohujalih vijekova, carstava i epoha.  Tokom bogate historije, Livno je imalo 14 džamija, od čega su četiri potkupolne i po kojima je ovaj grad nadaleko poznat. Zanimljiv je podatak da osim Sarajeva nijedan naš grad nije imao četiri potkupolne džamije kao Livno. Iz Livna potiče i Hadži Jusuf Livnjak, imam Beglučke džamije i autor prvog putopisa na Balkanu.

Međutim, i pored tako bogate prošlosti, Livno je danas umnogome zapostavljeno kao turistička odrednica i mjesto promocije univerzalnih civilizacijskih vrijednosti. Stoga su organizatori manifestacije „Ramazan u Bosni“ odlučili da upute apel i poziv da se za studente, učenike osnovnih i srednjih škola te zainteresovane građane organizuju edukativna i turistička putovanja u Livno, te da se preko medijskih servisa šira javnost upozna s ovim gradom kojem se, i pored velikih potencijala, ne pridaje zaslužena pažnja.

Piše: Nedim Botić

akos.ba