Kakav regulatorni okvir treba islamskim bankama?
Islamskim bankama je potreban pravni, korporativni i regulatorni okvir kakav imaju i konvencionalne banke, zaključuje Međunaraodni monetarni fond u svom radnom dokumentu u kojem se bavi regulacijom i supervizijom islamskih banaka.
MMF zaključuje da je za islamske banke važno da se osigura operativna nezavisnost agencija za nadzor, koje moraju biti podržane od odgovarajućih resursa, sa jasnim pravnim okvirom, dobro osmišljenim strukturama upravljanja i robusnim praksama odgovornosti.
Dok islamske i konvencionalne banke imaju važne sličnosti, postoje i razlike koje u velikoj mjeri odražavaju da islamske banke treba da budu u skladu sa šerijatskim zakonom. Prema tome, postoje razlike u prirodi rizika s kojima se suočavaju islamske i konvencionalne banke.
Rizici koje su jedinstveni za islamske banke dolaze direktno iz specifičnosti islamskog ugovora (uključujući prirodu dijeljenja rizika). Islamske banke se, također, suočavaju s rizicima sličnim onima u konvencionalnom bankarstvu, iako njihova relevantnost varira zbog specifičnih karakteristika islamskih finansija. U teoriji, operativni, likvidnosni, pravni i rizici transparentnosti su veći u islamskim bankama u odnosu na konvencionalne banke i to može dokazati da ukupni krediti i koncentracija rizika također mogu biti veći u islamskim bankama.
Bilo kako bilo, da li su islamske banke rizičnije od konvencionalnih banaka je empirijsko pitanje i odgovor se može razlikovati od zemlje do zemlje i od banke do banke. U tom kontekstu, ograničeni empirijski dokazi su pomalo neuvjerljivi.
U slučaju Pakistana, na primjer, empirijski rezultati ukazuju na to da kreditna izloženost riziku islamskih banaka je manja nego kod konvencionalnih banaka i da su islamske banke manje sklone povlačenju tokom napada stresa likvidnosti. U odnosu na poslovne modele islamskih i konvencionalnih banaka, neki nalazi ukazuju na to su oni sličniji nego što se tradicionalno misli, ali postoje dokazi koji ukazuju da je poslovni model islamskih banaka pomogao da se ograniči nepovoljan utjecaj na profitabilnost 2008. godine nakon globalne finansijske krize. U isto vrijeme, postoje rezultati koji ukazuju da se bolji učinak islamskih banaka tokom krize 2008-09 može objasniti boljim kvalitetom aktive i većom kapitalizacijom i likvidnosti holdinga islamskih banaka. Konačno, ponovni rezultati iz empirijskog istraživanja ukazuju na to da se rizičnost islamskih banaka može razlikovati ovisno o veličini banke.
S obzirom na rizike s kojima se suočavaju islamske banke, potrebnan im je pravni, korporativni i regulatorni okvir kao i u slučaju konvencionalnih banaka.
Jasan pravni okvir je ključni preduslov za siguran razvoj islamskog bankarstva.
Dok vlasti usvajaju različite pristupe prilikom izrade pravnog okvira,
važna odluka je održavanje jedinstvenog seta zakona i propisa o bankarstvu kada islamske i konvencionalne banke djeluju u određenoj jurisdikciji. U tom kontekstu, jedinstven set zakona o bankarstvu koji pokriva islamske i konvencionalne banke je preporučljiv da bi se izbjeglo dupliranje pravnih i regulatornih odredbi koje su jednako važne za obje vrste banaka. Ova praksa je usvojena u većini jurisdikcija
Priroda poslovnog modela islamskih banaka povećava izazove jedinstvenog upravljanja. Prvo, divergencija interesa između nosilaca investicijskih računa i dioničara treba da bude priznata u upravljačkoj strukturi banaka.
IFSB načela iz 2006. godine su važan korak u tom pravcu. Ovi principi ustanovljavaju interni odbor za upravljanje zaštitom interesa zainteresiranih strana, osim dioničara (između ostalih). Međutim, nekim
prazninama i dalje se treba pozabaviti. Zbog toga što interni odbor izvještava direktno upravu banke, bilo kakav sukob interesa
vjerovatno će se otkriti naknadno, ili inače.
S ciljem rješavanja ovog pitanja jedan ili više direktora banke mogao bi imati mandat da bude odgovoran za provođenje prava imalaca investicijskih računa.
Drugi izazov upravljanja islamskim banakama odnosi se na poštovanje Šerijata. U skladu sa IFSB preporukama, očekuje se da će usklađen šerijatski okvir uključivati šerijatski nadzorni odbor, internu šerijatsku reviziju procesa, i periodičnu šerijatsku reviziju.
Dok praksa postavljanja nadzornog odbora varira među zemljama, centralizirani nadzorni odbor (pored pojedinačnog nadzornog odbora na nivou islamske banke) ima prednost poštovanja šerijatskih odluka i
smanjenja troškova šerijatskog usklađivanja u islamskoj banci.
Generalno, čini se da postoji potreba da se poboljša transparentnost u vezi mandata i odgovornosti nazdzornog odbora kako bi se smanjili pravni rizici povezani sa poštovanjem Šerijata.
Osiguranje adekvatnog usklađivanja regulatornog okvira sa smjernicama standardnih pravila je ključ koji će ukazati na glavne rizike svojstvene operacijama islamskih banaka i pomoći da se ostvari nivo tržišne igre sa konvencionalnim bankama.
indikator.ba
