Vi ste ovdje
Home > Ekonomija > Islamska ekonomija > Razvoj i perspektiva islamskih finansija u Velikoj Britaniji

Razvoj i perspektiva islamskih finansija u Velikoj Britaniji

Abeceda islamskog bankarstva
islamsko bankarstvo

Zemlje Engleska, Škotska, Vels i Sjeverna Irska, poznate kao Ujedinjeno Kraljevstvo ili Velika Britanija predstavljaju ekonomski najrazvijenije dijelove Zapadne Evrope sa brojem stanovnika, prema popisu iz 2017. godine, od 66,04 miliona. Procjenjuje se da je od tog broja preko tri miliona muslimana.

Slobode koje muslimani, kao manjina, trenutno uživaju u Velikoj Britaniji, su velike i progresivne u odnosu na druge zemlje Zapadne Evrope, pa i Evrope uopće a odnose se na prava iz obrazovnog sistema kao i na neka lična prava. Tako npr. u ovoj zemlji postoje šerijatski sudovi za bračne nesuglasice ili neke poslovne nesuglasice koji naravno ne rade neovisno od zakona koji važe u ovoj državi i ne predstavljaju paralelan neovisan pravosudni sistem. Također, postoji nekoliko desetina islamskih osnovnih i srednjih škola, što je rijetka praksa u ostalim zemljama Zapada.

Stoga ne čudi šansa koja je data islamskim finansijskim institucijama na ovom finansijskom tržištu. Naime, danas je Velika Britanija jedna od vodećih zemalja u svijetu po prilivu stranih investicija u sektor islamskih finansija, a London prerasta u svjetski centar za islamsko bankarstvo i finansije snažno podržavajući razvoj koncepta interest free bankarstva (beskamatnog bankarstva).

Prvi put islamske finansije se u Velikoj Britaniji javljaju stidljivo 80-ih godina prošlog stoljeća kada se na Londonskoj berzi metala vrše transakcije usklađene sa Šerijatom kako bi se pružila likvidnost institucijama i drugim investitorima sa Bliskog Istoka koji su razvijali veleprodaju u Velikoj Britaniji. To je naravno bilo nedovoljno da zadovolji apetite svih investitora i tržišta, ali je predstavljalo početak.

Sljedeći hvale vrijedan korak desio se 1995. godine kada je tadašnji guverner Centralne banke Engleske pozvao islamske bankare, finansijere i investitore da od Londona i Velike Britanije naprave svjetski centar islamskih finansija istovremeno obećavajući da će Engleska centralna banka i britanska vlada pružiti svaku vrstu podrške razvoju islamskih finansija.

Međutim, od ovog, može se reći historijskog poziva, preko formulisanja zahtjeva za prilagođavanje zakonske regulative do prvih konkretnih poteza u praksi prošlo je nekoliko godina. Tako se početkom 21 stoljeća, tačnije 2001. godine oformljava radna grupa sa političkim predstavnicima Velike Britanije i muslimanske zajednice koja za cilj ima uklanjanje barijera za razvoj islamskih finansija u Velikoj Britaniji. Razlozi ovakvog konkretnog i ubrzanog djelovanja su bili racionalno ekonomske prirode a izdvajala su se dva. Prvi je taj da je Laburistička vlada, na čelu sa Tony Blairom, kao premijerom i Gordon Brownom, kao ministrom finansija, nastojala da poboljša socio-ekonomsku sliku uključivanjem britanskih muslimana, od kojih su  neki živjeli u ekonomski ugroženim područjima. Drugi razlog je bio čisto ekonomske prirode. Naime, prilagođavanje postojećeg pravnog i regulatornog okvira islamskim finansijama potencijalno bi pojačalo dolazak investitora iz zemalja Zaliva u Veliku Britaniju, a posebno u London, što bi omogućilo da London ostvari napore da postane vodeći globalni finansijski centar. Oba razloga kasnije su se pokazala opravdanim.

Uspostavljajući pravni okvir Ujedinjeno Kraljevstvo nije donijelo posebne zakone koje se bave samo islamskim finansijama.  Naprotiv, islamske banke, tržište kapitala i osiguranje podliježu opštim finansijskim zakonima  i propisima u Velikoj Britaniji te istom poreznom tretmanu kao i njihove konvencionalne kolege. Međutim, donesene su određene izmjene i dopune postojećih zakona i propisa kako bi se olakšale transakcije islamskih finansija u Velikoj Britaniji. Bitno je napomenuti da pomenuti zakoni i propisi koriste pojam alternativnih finansijskih aranžmana, ali u praksi je sasvim jasno da se taj termin odnosi na islamske finansije.

Najvažnije izmjene bile su u poreznim zakonima a imale su za cilj obezbijediti da porezni tretman finansija koje su  u skladu sa Šerijatom slijedi tretman konvencionalnih modela poslovanja. Navedeno je omogućilo da se riješi osnovni problem a to je sistem dvostrukog oporezivanja proizvoda i modela islamskih finansija.

Osim toga, Zakonom o finansijama iz 2009. godine predviđeno je oslobađanje od poreza na državnu naknadu (SDLT) za sukuk (islamske investicijske obveznice za finansiranje).

Nadzor i regulaciju svih finansijskih institucija u Velikoj Britaniji pa tako i islamskih, vrše dva tijela: FCA i Prudential Regulation Authority (PRA).  FCA je odgovorna za vođenje poslovnih propisa za sve institucije, dok je PRA, odgovorna za bonitetne propise. Iako Velika Britanija nema središnje tijelo odgovorno za osiguravanje usklađenosti transakcija ili proizvoda sa Šerijatom niti nameće zakonsku obavezu islamskim finansijskim institucijama da imaju šerijatski odbor, većina ipak ima šerijatske odbore.

Uporedo sa uspostavljanjem pravnog okvira koji prepoznaje posebne karakteristike islamskih finansija, u Velikoj Britaniji se sve vrijeme radi na jačanju svijesti kod potencijalnih i trenutnih klijenata, kao i na snažnom osposobljavanju kadra kroz stručno i akademsko obrazovanje iz ove oblasti.

Sve naprijed navedeno dovelo je do toga da je Velika Britanija, prema istraživanju iz 2014. godine, bila deveto po veličini svjetsko tržište za islamske finansije s procijenjenom vrijednošću od 19 milijardi dolara kapitala, te da na njenom teritoriju trenutno djeluje 20 finansijskih institucija, uključujući šest banaka koje su u potpunosti usklađene sa Šerijatom, nudeći islamske finansijske proizvode i usluge, dok gotovo sve ostale konvencionalne banke nude uslugu tzv islamic windows-a (odjeljenja unutar konvencionalnih banaka koja nude šerijatski usklađene usluge).

Međutim, postavlja se pitanje budućnosti islamskih finansija u Ujedinjenom Kraljevstvu. S obzirom na trenutnu političku situaciju, svi odgovori zavise od rezultata Brexita koji se očekuje u ovoj godini.

Naime, Brexit predstavlja politički proces izlaska Velike Britanije iz Evropske Unije pokrenut još 2012. godine i nezavršen do današnjeg dana. Iako su prve procjene bile da se isti neće odraziti na uzlazni razvoj islamskih finansija u Velikoj Britaniji, najnovije studije pokazuju da je šteta ipak moguća. Obzirom da postoji mogućnost da Velika Britanija izađe iz EU prema konceptu no deal Brexit-a (tj. bez postignutog dogovora sa EU), očekuje se pad privrednog rasta u Velikoj Britaniji što bi rezultiralo opštim smanjenjem mogućnosti za domaća i inozemna ulaganja u sektoru nekretnina (osnovnom fokusu islamskih finansija u Velikoj Britaniji).

Također, postoji mogućnost da bi nova politička situacija dovela do povećanja oporezivanja i regulatornih ograničenja što bi zaustavilo rast i razvoj islamskih finansija u ovoj zemlji. Ukoliko bi se to desilo pretpostavke analitičara su da bi London izgubio poziciju zapadnog središta islamskih finansija, te bi je „bez borbe“ prepustio Luksemburgu.

Piše: Amina Zelić

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top