Obnovljeni simbol Tuzle otvara vrata 5. maja: Šarenoj džamiji vraćen sjaj nakon 135 godina

Ukupna vrijednost projekta rekonstrukcije iznosila je oko 2,1 milion KM, a u potpunosti je finansirana od Generalne direkcije vakufa Republike Turske, posredstvom Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH. Zahvaljujući tome, Šarena džamija poznata i pod imenima Časna, Atik, Gradska te Behram-begova – vraćena je u oblik koji podsjeća na njen prvobitni izgled. Protokol o restauraciji potpisan je 2017. godine, a radovi su započeli 2018.

Radove su, osim Vakufske direkcije, pratili i stručnjaci Zavoda za zaštitu spomenika BiH. Rekonstrukcija je bila izrazito složen i zahtjevan proces, od istražnih radova i projektovanja, pa sve do same izvedbe.

Danas Šarenu džamiju krase bogati zidni motivi koji, pored duhovnog značaja, ostavljaju snažan vizuelni dojam i podsjećaju na bogatu kulturno-historijsku baštinu.

Lijepa unutrašnjost Behram-begove džamije svjedoči o njenoj izuzetnoj umjetničkoj i arhitektonskoj vrijednosti.

Viši stručni saradnik za vakufe u Medžlisu Islamske zajednice Tuzla Elmedin Avdibašić je kazao da je reljefna i slikana dekoracija, jedna od glavnih odlika pseudomaurskog stila u Šarenoj džamiji, ubraja se među najljepše u BiH.

– Spoj tradicijske arhitekture i stranih utjecaja rezultirao je jedinstvenim arhitektonskim izrazom – kazao je on.

Sve estetske karakteristike, uključujući obradu fasade, otvore, dekorativne elemente poput nazubljenih prsobrana i vijenaca te unutrašnja obrada, izvedene su u pseudomaurskom maniru.

– Jedna od karakteristika Behram-begove džamije koja podsjeća na maursku arhitekturu su potkovasti lukovi iznad prozora i na trijemu. Takvi lukovi karakteristični su za islamsku Španiju, dok je bež-crvenkasta fasada u obliku linija tipična za mamelučko doba srednjovjekovnog Kaira – objašnjava Avdibašić.

Projekt rekonstrukcije obuhvatio je brojne zahvate: uklanjanje četvorovodnog krova iznad molitvenog prostora i izgradnju autentične kupole, uklanjanje trijema izgrađenog 1960. godine i njegovo vraćanje u prvobitni oblik, obnavljanje reljefne dekoracije na munari i fasadama, konstruktivnu sanaciju temelja, ojačavanje zidova, oslikavanje enterijera, kao i uređenje harema i vanjskog prostora. Kupola džamije sada izgleda kao ona iz 1888. godine.

– Nakon oštećenja drvene konstrukcije kupole prilikom skidanja olovnog pokrova, arhitekt Franc Kuril je 1895. godine izradio projekt adaptacije prema kojem je originalna drvena kupola zamijenjena četvorovodnim krovom. Drvene sofe s baldahinom srušene su 1960. godine, a umjesto njih su izgrađene nove sofe s osam zidanih stubova povezanih lukovima, pokrivene trovodnim krovom – naveo je.

Istražni radovi i pripreme za izradu projekta trajali su godinama. Glavna linija rasjeda neravnomjernog i nepravilnog slijeganja tla u starom dijelu grada prolazila je upravo ispod džamije, što je za geologe i statičare predstavljalo poseban izazov, pojasnio je Avdibašić.

– Unutrašnjost džamije više puta je bojena, a prilikom restauracije su provedeni istražni radovi na slikarskim dekoracijama u cilju utvrđivanja autentičnog izgleda. Nedostatak arhivske građe otežavao je donošenje odluka o kupoli i njenoj dekoraciji, no, zahvaljujući stručnosti brojnih saradnika, svi su izazovi uspješno prevaziđeni. Oslikavanje enterijera izvršeno je prema principima Venecijanske povelje, nove boje su prirodne i nijansu svjetlije od originalnih – istakao je Avdibašić.

Šarena džamija smještena je na blagom uzvišenju u Atik mahali u Tuzli. Prvi put se spominje 1548. godine, a smatra se da je izgrađena nakon 1533. Vakuf Časne (Atik) džamije nastao je u prvoj polovini 16. stoljeća. Džamija, zajedno s medresom i mektebom, izgorjela je u požaru 10. septembra 1871. godine.

Džamiju je projektovao Franc Mihanović, dok su kasnije adaptacije rađene po projektu Franca Kurila. To je rijedak i vrijedan primjer arhitekture tog doba, a njen značaj dodatno povećava autentična slikana dekoracija, koja se – iako djelimično prekrivena – uspjela očuvati. Zbog dvobojne fasade i bogato oslikanog enterijera, u narodnoj tradiciji poznata je kao Šarena džamija, saopćeno je iz Vakufske direkcije IZ u BiH.

akos.ba