Mladi širom svijeta predvode bojkot globalnih kompanija u znak podrške Palestini

Mirna je, tiha noć u McDonald’s restoranu koji je smješten u aveniji Istiklal u Istanbulu. Aima Tahir, studentica koja živi u Istanbulu, jedna je od hiljada ljudi u Turskoj koji su izbjegavali kupovinu otkako je počela agresija na Gazu. “Svi se nadamo da će bojkot utjecati na zaustavljanje genocida, a čak i ako ne bude, ja ne želim trošiti svoj novac na brendove koji sponzoriraju rat.” Uz nastavak kažnjavanja multinacionalnih kompanija prisutnih u Izraelu, Aima i njeni prijatelji donirali su nekoliko grla stoke i koza Gazi tokom Kurban-bajrama. Ovaj trend je u porastu u Turskoj i drugim zemljama u regiji, gdje 60% od 1752 potrošača koje je ispitala državna agencija Areda Surveys kaže da su prestali kupovati proizvode vezane uz Izrael.

Ovaj pokret nije jedinstven samo u Turskoj. Od New Yorka do Jakarte, hiljade mladih ljudi izražava svoju solidarnost s pro-palestinskim pokretima kažnjavajući kompanije s navodnim vezama s Izraelom kao odgovor na nastavak sukoba u Pojasu Gaze. Deset mjeseci nakon početka rata, utjecaj zabrane već se osjeća u nekim Starbucksovim kafićima i McDonald’sovim restoranima, piše današnji El Pais.

Brendovi koji su na meti aktivističkih organizacija i koji se često nalaze na popisima za bojkot uključuju McDonald’s, Starbucks, Burger King, Coca-Colu, kao i KFC (u vlasništvu Yum! Brands), iako se brendovi razlikuju od zemlje do zemlje. Pogođene kompanije na popisu su i neke evropske tvrtke, iako u manjoj mjeri, poput francuskog lanca supermarketa Carrefour, njemačke tehnološke kompanije Siemens i francuske osiguravajuće kompanije Axa koja je ove sedmice povukla svoja ulaganja iz izraelskih banaka.

Bojkoti robnih marki kod potrošača postaju sve popularniji. Istraživanje koje je provela konsultantska firma YouGov na 18.103 ljudi iz cijelog svijeta pokazalo je da su Indonežani na prvom mjestu kada je u pitanju bojkoti brenda iz geopolitičkih razloga, njih 53% od ukupnog broja, a slijede Danska (52%), Švedska (49%), Velika Britanija (47%) i Australija (44%).

Bojkot velikih multinacionalnih kompanija s vezama s Izraelom najjače se proširio u zemljama Bliskog istoka, gdje su neki potrošači odmah u oktobru odgovorili na pozive Boycott, Divest, Sanctions (BDS), propalestinske organizacije čiji je glavni motiv bio promocija trgovinskih sankcija protiv multinacionalnih kompanija s operacijama u Izraelu. Organizacija, koja već više od dva desetljeća pokreće kampanje ovog tipa, posljednjih je mjeseci postala poznata kroz pozive na bojkot velikih američkih kompanija prisutnih u Izraelu putem svojih društvenih mreža.

Aima Tahir se pridružila pozovu na bojkot pod vodstvom BDS-a u prve dvije sedmice napada na Gazu. Od tada podržava samo lokalne kompanije i ne planira se vraćati u velike svjetske lance, iako priznaje da je kazna uglavnom simbolična. Mlada studentica također je prestala kupovati Coca-Coline proizvode i odlučila je piti alternative.

Na drugom kraju svijeta, u Vancouveru (Kanada), još jedna 23-godišnjakinja pridružila se bojkotu kompanija poput Pizza Hut, Walmart i Domino’s u januaru 2024., iako ona ne vjeruje da je to bilo dovoljno da napravi primjetnu razliku. “Mislim da mnogi ljudi traže načine da pomognu, ali osjećaju da ne uspijevaju.” U Torontu, na zapadnom dijelu Kanade, Katrina Ghali, 24, prešla je put od svakodnevne mušterije Starbucksovih kafića do bojkota kafića od novembra 2023. “Prije sam odlazila svaki dan, ali onda sam saznala da oni podržavaju Izrael”, kaže ona.

McDonald’s je kompanija koja među najviše pogođenima političkim vetom. Gigant brze hrane kritikovan je jer je navodno nudio popuste i oko 100.000 besplatnih obroka izraelskoj vojsci. Pali su za tri posto na berzi od 2023. Chris Kempczinski, izvršni direktor McDonald’sa, priznao je početkom maja da je rat imao negativan utjecaj na njihovo poslovanje na Bliskom istoku, među ostalim tržištima. Putem objave na LinkedInu nazvao je taj potez “obeshrabrujućim i neutemeljenim”. Ovaj pad prodaje naveo je Alonyal, izraelsku podružnicu brenda, da objavi svoju namjeru da proda 225 svojih franšiza matičnoj kompaniji.

“U svakoj zemlji u kojoj poslujemo, uključujući muslimanske zemlje, McDonald’s predstavljaju lokalni operateri koji neumorno rade na pružanju usluga i podrške svojim zajednicama,” rekao je izvršni direktor. U Maleziji, zemlji s muslimanskom većinom, McDonald’s je tužio BDS tražeći 1,3 miliona dolara tvrdeći da, iako poštuju čin bojkota, vjeruju da se “on treba temeljiti na činjenicama, a ne na optužbama”.

Možda je multinacionalka koja je najviše pogođena bojkotom američki lanac kafića Starbucks, iako okidač u ovom slučaju nisu bili pozivi aktivističkih skupina, već tužba protiv njegovog sindikata Workers United. Tužba je nastala nakon što je sindikat izrazio svoju solidarnost s Palestinom na X platformi. Starbucks je, osim što je zabilježio pad profitabilnosti u drugom tromjesečju godine, uz pad globalne prodaje od 4%, izgubio i do 27% cijene dionice na američkoj burzi u maju. /El Pais/