JU Specijalna biblioteka „Behram-beg“ u misiji očuvanja jezika i identiteta

 U povodu 21. februara Svjetskog dana maternjeg jezika i 1. marta Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine predstavljamo aktivnosti JU Specijalna biblioteka „Behram-beg“ iz Tuzle kroz razgovor sa bibliotekarima Elmedinom Ćetin i Jusufom Džafićem.

Akos.ba: Kako se JU Specijalna biblioteka „Behram-beg“ suočava sa izazovom afirmacije čitalačkih navika s obzirom na to da savremeni način života ne ostavlja mnogo vremena za knjigu?

Elmedina Ćetin: U Biblioteci smo napravili dječiji kutak za čitanje, jer smo vidjeli da roditelji često dolaze s djecom koja sebi podižu knjige. Željeli smo bar malo da privučemo pažnju mlađih čitatelja. Napravili smo im lijep ugođaj; kada dođu, mogu pogledati knjige koje imamo i sami izabrati naslove za sebe. Često angažujemo vjeroučitelje koji redovno dolaze sa učenicima koje učlanjujemo, prvu godinu besplatno, a narednu godinu simboličnih 5 KM. Nedavno smo imali jednu zanimljivu aktivnost; tražili smo od vjeroučiteljice Almedine Imširović da nam dostavi radove svojih učenika kako bismo napravili izložbicu i uljepšali Dječiju zbirku. Svake godine raspisujemo Konkurs za najbolji literarni rad koji nagrađujemo i mogu kazati da je iz godine u godinu sve više prijavljenih. Za korisnike smo uredili našu ljetnu baštu, gdje mogu svakodnevno čitati i svoju i našu literaturu. Kako bismo privukli što više mlađe populacije, često objavljujemo na našoj stranici prikaz knjiga koje imamo i koje nabavljamo samo za njih. I roditeljima ukazujemo da je lijepo kada djeca rano zavole knjige i uživaju u čitanju. U tom slučaju neće im morati pomagati oko lektira u školi  ̶  sami će čitati i pisati. S obzirom da prošle godine u određenom periodu nismo mogli izlaziti iz svojih kuća, trebalo je što racionalnije koristiti svoje slobodno vrijeme; ljubitelj knjige svoje slobodno vrijeme provodi uz knjigu. Svake godine dodjeljujemo priznanje „Čitalac godine“.

Često razgovaramo o knjizi koju su djeca pročitala i saslušamo njihova mišljenja. Također, pomažemo korisnicima u odabiru željenog žanra.

Mr. Sead Husić je često imao časove kreativnog pisanja sa učenicima srednjih škola koje su izazvale njihovo veliko interesovanje.

Ne možemo zaboraviti naše vrijedne učenike Behram-begove medrese koji su redovno dolazili i pomagali nam u našim svakodnevim aktivnostima.

Sve su češća druženja i promocije knjiga koje se održavaju u našoj Biblioteci s musafirima i izvan Bosne i Hercegovine, kojima nastojimo uzvratiti posjetu.

U oktobru – mjesecu knjige, u saradnji sa Institutom za društvena i religijska istraživanja, u Bosanskom kulturnom centru Tuzla organizirali smo promociju knjige „Udovičke zemlje“ autora Fajke Kadrića i promociju knjige „Iz savremenih književnosti“ autora Seada Husića. U našoj ljetnoj bašti u okviru aktivnosti obilježavanja sjećanja na Genocid u Srebrenici promovirana je knjiga „Djeca Srebrenice“. U prostorijama Biblioteke, u okviru aktivnosti obilježavanja Mevluda, organizovali smo izložbu „Iz Šabićeve zaostavšine“ autora Jusufa Džafića koja je izazvala veliko interesovanje građana. Stoga smo sličnu izložbu upriličili i u Živinicama.

Akos.ba: Biblioteka u svom radu obilježava bitne datume. Na koji način ste obilježili Međunarodni dan maternjeg jezika i Dan nezavisnosti?

Jusuf Džafić: Povodom obilježavanja Međunarodnog dana maternjeg jezika i Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, JU Specijalna biblioteka „Behram-beg“ u Tuzli je 19. februara 2021. godine, u saradnji sa Bosanskim kulturnim centrom Živinice, otvorila izložbu „Iz Legata Ševket-ef. Šabića“ u Plavoj sali BKC-a Živinice. Autor izložbe je Jusuf Džafić. Generalni pokrovitelj je gradonačelnik Živinica Samir Kamenjaković.

Ševket-ef. Šabić je poznati tuzlanski alim. Radio je, kao profesor u Behram-begovoj medresi 17 godina (1932-1949). Službovao je kao vjeroučitelj u tuzlanskim srednjim školama: Građanskoj, Trgovačkoj i Tehničkoj. Bio je 42 godine (1933-1975) imam Čaršijske (Hadži Hasanove) džamije u Tuzli. Bio je plodan pisac. Objavio je preko 30 radova u sljedećim časopisima: Glasnik Rijaseta IZ, Hikjmet, El-Hidaje, Novi Behar. Kao 21-godišnjem mladiću, izašao mu je Prijevod Treće Gazi Husrev-begove vakufname, u okviru Spomenica Gazi Husrev-begove četristote godišnjice. Nažalost, veliki broj njegovih radova je ostao u rukopisu: prevod i komentar Kur’ana, prevod i komentar Hidir-bejove (Hizir-begove) Kasidei-nunijje (El-Kaside en-nunijje), prevod Muslimove zbirke hadisa, prevod Šemaila Tirmizije, prevod Akaida Nesefija, prevod 48 kalendarskih hutbi; autorska djela Kavaidul-islam, Mali ilmihal; zbirka od 60 hutbi na bosanskom jeziku, zbirka od 60 hutbi na arapskom jeziku itd.

Pored izložbe, Biblioteka je, zajedno sa Institutom za društvena i religijska istraživanja i Medžlisom IZ Tuzla, 22. februara 2021. godine, povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika, u Centru za mlade Tušanj u Tuzli organizovala tribinu pod nazivom „Bosanski jezik: naš svijet i naša svijest”. Na tribini su govorili: dr. sc. Fahira Alić, mr. Nedim Alić i Osman Halilović, prof.

Akos.ba: Biblioteka u svom fundusu ima neke posebne knjige, odnosno kolekcije, koje su uvakufili poznati članovi naše akademske zajednice. Koji su to rijetki primjeri i lične kolekcije koje ste dobili?

Jusuf Džafić: JU Specijalna biblioteka „Behram-beg“ u Tuzli posjeduje knjige na bosanskom jeziku i 22 strana jezika: arapskom, engleskom, turskom, perzijskom, njemačkom, francuskom, češkom, ruskom, italijanskom, španskom, švedskom, danskom, makedonskom, slovenačkom, poljskom, albanskom, grčkom, azerskom, hebrejskom, kineskom, romskom, esperanto.

U našem fundusu je preko 1000 starih i rijetkih štampanih knjiga, te oko 130 rukopisa. Najstariji rukopis je zbornik fetvi El-Fetava el-bezzazijje, autor imam Ibn el-Bezzaz (?-1424). Rukopis je prepisan 931. god. po Hidžri (1524/5. godine). Među najstarijim rukopisima su i sljedeći: El-Vafije fi šerh El-Kafije Hasana Ustrabadija iz 1026. god. po Hidžri (1617. godine); Šerh El-Maksud iz 1027. god. po Hidžri (1618. godine); Đulistan Sadija Širazija iz 1078. god. po Hidžri (1667/8. godine); Multeka el-ebhur imama Ibrahima Halebija iz 1092. god. po Hidžri (1681. godine); Akaid imama Nesefija iz 1114. god. po Hidžri (1702/3. godine) itd.

U Zbirci na bosanskom jeziku imamo preko 1000 naslova lijepe književnosti, preko 1000 naslova islamistike, te više hiljada naslova iz drugih oblasti.

Biblioteka „Behram-beg“ posjeduje preko 500 naslova u Dječijoj zbirci.

Biblioteka raspolaže i s bogatom i raznovsnom Zbirkom periodike. Tu zbirku, krasi preko 300 naslova, sa nekoliko hiljada brojeva, na 11 jezika: bosanskom, arapskom, turskom, engleskom, češkom, makedonskom, francuskom, njemačkom, italijanskom, albanskom, švedskom i drugim jezicima. Među brojnim naslovima, izdvojit ćemo: Takvim, Kabes, Novi Horizonti, Hikjmet, Hikmet, El-Hidaje, Islamska misao, Glasnik Rijaseta IZ u BiH, Preporod, Muallim, Novi Muallim, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, Zbornici radova islamskih fakulteta u BiH (FIN u Sarajevu, IPF u Zenici, IPF u Bihaću), Context, Znakovi vremena, Semerkand, Novi Behar, Gajret, Bosniaca, Pregled Univerziteta u Sarajevu, Prilozi za orijentalnu filologiju, Diwan, Gračanički glasnik, Arhivska praksa, Baština Sjeveroistočne Bosne, Ljiljan, Panbošnjak, Behar, Bošnjačka pismohrana i dr. na bosanskom jezikom; Hrvatska misao, Motrišta, Jezik, Časopis za suvremenu povijest i dr. na hrvatskom jeziku; Pravoslavlje, Glas Odjeljenja društvenih nauka SANU-a i dr. na srpskom jeziku; Sebilurreşad, Mostar, Din ve hayat, Bosna Sancak i dr. na turskom jeziku, El-Fikr el-islamijj, El-Va’j el-islamijj, El-Arebi, Er-Risala, Et-Terbijje el-islamijje, Medželletu-l-Ezher, Eš-Šihab, El-Hira’ i dr. na arapskom jeziku; Sovremenost, Spektar i dr. na makedonskom jeziku.

Od osnivanja Biblioteke 1993. godine, bibliotečki fond se kontinuirano bogati sa izuzetno značajnim kolekcijama. Naše najvrednije kolekcije su svakako tri legata: legat dr. Omera Nakičevića od 4381 bibliotečku jedinicu, legat dr. Ismeta Smailovića od 1113 bibliotečkih jedinica i legat Ševket-ef. Šabića od 1353 bibliotečke jedinice.

Pored tri spomenuta legata, među kolekcijama se posebno ističu, sljedeće biblioteke: Behram-begove medrese, braće Čokić, Zejnil-ef. Čolića, reisa Husein-ef. Mujića, Ahmed-ef. Mešića, Omer-ef. Okanovića, Nijaz-ef. Šukrića, Edhem-ef. Žabića, Mula Mustafe Ševkije Užičanina, Hasana Zahirovića i dr. Ne treba zaboraviti ni vrijedne donacije pravnih i fizičkih lica: Muftijstva tuzlanskog, Medžlisa Islamske zajednice Tuzla, Ambasade Republike Turske, Pedagoškog zavoda Tuzlanskog kantona, Vlade Tuzlanskog kantona, Grada Tuzla, Asocijacije žena SDA Tuzla, Orijentalnog institutau, Centra za napredne studije Sarajevo, Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, Emmausa, Harfografa, Poslijediplomskog središta Dubrovnik (PSD) Sveučilišta u Zagrebu, džemata Donje Vukovije, dr. Aška Gašija, dr. Ševke Sulejmanovića, dr. Amire Turbić-Hadžagić, mr. hfz. Vedada Kasumovića itd.

Akos.ba