Preselio na ahiret šejh Muhammed Emin Sarač
Jučer je preselio na ahiret čuveni šejh hafiz Muhammed Emin Sarač (1929-2021), poznati turski alim, Azharlija i posljednji živući učenik šejhu-l-islama Muhammeda Zahida el-Kevserija (1879-1952). Treba naglasiti da su naš Mehmed Handžić (1906-1944) i šejh Muhammed Emin Sarač kolege, jer su obojica imali idžazetnamu od šejhu-l-islama Kevserija.
Muhammed Emin Sarač je rođen 1929. godine u gradu Tanoba, u distriktu Erbaa, u pokrajini Tokat, u sjevernoj Anadoliji, 730 km istočno od Istanbulu. Odrastao je u ulemanskoj porodici. Njegov djed Uzejir-efendija je bio nakšibendija i muderris u Medresi Kešfi džamije u Niksaru (780 km istočno od Istanbula, provincija Tokat), a njegov otac Mustafa-efendija je bio hafiz i imam.
Muhammed Emin je počeo učiti Kur’an napamet sa 6 godina života. Tako je još u djetinjstvu postao hafiz. I druga hafiz Mustafina djeca su bili hafizi. Tako su hifz završili Muhammedova braća Behaddin, Osman i Jusuf, kao i njegove sestre.
Muhammed Emin je odrastao u teškom vremenu za turske muslimane. Bilo je to vrijeme antiislamske diktature Mustafe Kemala Ataturka (1923-1938). Ataturk je ukinuo hilafet i protjerao hiljade osoba koje su optužene da su osmanofili. Nametnuo je radikalnu reformu turskog jezika, što je podrazumijevalo zabranu pisanja turskog jezika arapskim pismom, nasilno uvođenje mnogih turskih novokovanica i uklanjanje brojnih arapskih i perzijskih posuđenica, kao i zamjenu arapskih naučnih termina sa latinskim i grčkim. Sproveo je turkizaciju društva: svi građani su morali nositi turska prezimena, učenje arapskog jezika je izbačeno iz škola, osmanski turski jezik je zabranjen, veliki broj naseljenih mjesta je dobio novo ime koje zvuči „turskije“ (npr. grad Diyarbekir, što na arapskom i osmanskom turskom znači zemlja Bekra, tj. arapskog plemena Bekr, dobio je novo ime Diyarbakır, što na modernom turskom znači zemlja bakra) itd. Ataturk je također zabranio nošenje fesa, zatvorio veliki broj medresa, mekteba i sve tekije. Vrhunac represije je bio, kada je 1932. godine Ataturk zabranio ezan. Tačnije, mujezini su morali da uče turski prevod ezana. Čak je riječ Allah prevedena na turski jezik – upotrebljena je arhaična turska riječ tanrı za božanstvo. Stoga ne treba da čudi da je Mustafa-efendija, Muhammed Eminov otac, izveden na sud samo zato što je učio svoju djecu Kur’an. Sudija je pitao Mustafa-efendiju: Da li podučavaš svoju djecu arapskim jezikom? Je li to tačno? Mustafa-ef. je odgovorio: Ja ne podučavam svoju djecu da napadaju živote, imetke i časti. Ja ih podučavam samo Kur’anu Azimuššanu. No, ipak je osuđen na 6 mjeseci zatvora.
Muhammed Emin Sarač je u periodu 1940-1943. godine učio mukabele u gradovima Merzifon (630 km istočno od Istanbula, provincija Amasja) i Niksar. Onda ga je otac 1943. godine poslao u Istanbul, kako bi učio u Ali Hajdar-efendijinoj tekiji. Pošto je tekija bila pod stalnim državnim nadzorom, Ali-efendija je povjerio Muhammeda Emina Omer-efendiji, glavnom imamu Sultan Fatihove džamije. Tako je Muhammed Emin proveo tri mjeseca kao musafir u Sultan Fatihovoj džamiji. Potom se upisuje u Učbaš (Üçbaş) medresu, koju završava 1950. godine. Dalje obrazovanje nastavlja u Kairu, gdje završava azharsku medresu, te diplomira šerijatsko pravo na Šerijatsko-pravnom fakultetu na Univerzitetu El-Azhar. U Istanbul se vratio 1958. godine.
Šejh Sarač je iskoristio svoje sedmogodišnje školovanje u Istanbulu i osmogodišnje školovanje u Kairu za usavršavanje pred istaknutim šejhovima. Tako je u Istanbulu učio akaid, fikh, hadis, tefsir i druge islamske nauke u halkama gorespomenutih Ali Hajdar-efendije i Omer-efendije, ali i pred Gumuldžineli (Gümülcineli) Mustafa-efendijom, Muhaddisom Ibrahim-efendijom, Arnavut Husrev-efendijom, Silistreli Sulejman Hilmi-efendijom i dr. Tom prilikom je pročitao, između ostalog: Sahih imama Buharije, Sahih imama Muslima, Sunen imama Tirmizije i Miškatu-l-mesabih imama Hatiba Tibrizija iz hadisa; Nuru-l-idah i Meraki-l-felah imama Šurunbulalija i Muhtesar imama Kudurije iz fikha; Šifa’ imama Kadi Ijada iz sire; Akaid imama Nesefija i Šerhu-l-Akaid, poznati komentar na Nesefijev Akaid kojeg je napisao imam Teftazani, iz akaida; Tefsir imam Bejdavije iz tefsira; itd. U Istanbulu je 1948. godine dobio prvu opću idžazetnamu od šejha Sulejman-efendije ibn Fadlirekkevija, muderrisa Sultan Fatihove džamije.
U Kairu je Sarač učio pred glasovitim azharskim šejhovima, ali i turskim šejhovima koji su 1924. godine morali da napuste Tursku radi Ataturkove tiranije. Tako je u Kairu posjećivao halke: Muhammeda Zahida Kevserija, pretposljednjeg osmanskog vekila šejhu-l-islama, Mustafe Sabrija, pretposljednjeg osmanskog šejhu-l-islama, Jozgatli Ihsan-efendije, Muhammeda Abdulvehhaba Buhajrija, Ahmeda Fehmija Ebu Sunneta, Ali Jakub-efendije, Abdulfettaha eš-Ša’saa i dr.
Muhammed Emin Sarač se po povratku iz Kaira 1958. godine posvetio podučavanju. Tako je počeo držati predavanja iz hadisa, fikha, tefsira, akaida i drugih islamskih nauka u Fatihovoj džamiji. Imao je preko 2000 učenika. Njegovi učenici nisu samo iz Turske, već i iz: Egipta, Sirije, Jordana, Palestine, Kuvajta, Indije, Pakistana, Bosne itd. Hizmetio je Fatihovu džamiju čak 63 godine, sve do 2021. godine. Stoga ne treba da čudi da se na idžazetnamama koje je izdavao potpisivao kao: Muhammed Emin Sarač (Serradž), hizmećar iluma u džamiji Sultana Mehmeda Fatiha, neka mu se Allah smiluje, u Istanbulu.
Šejh Sarač je tokom života dobio opće izdžazetname od najpoznatijih svjetskih učenjaka, među kojima su: Muhammed Zahid Kevseri, Abdulfettah Ebu Gudde, Muhammed Jasin Fadani, Muhammed Hasan Meššat Mekki, Muhammeda Abdurrešid Nu’mani, Alije Nedvi i dr. Upravo zbog njegove ljubavi i pažnje prema senedu i idžazetnamama, zadnjih decenija su učenjaci i učenici iz cijelog svijeta dolazili na noge Muhammedu Eminu Saraču, kako bi uzeli od njega idžazetnamu i povezali se cijenjenim senedima Saračevih šejhova, posebnom Kevserijevim senedima.
Vrijedno je još spomenuti da je šejh Sarač učestvovao u prevođenju na turski jezik tefsira Fi zilali-l-Kur’an, čiji je autor poznati Sejjid Kutb (1906-1966).
Šejhova smrt je odjeknula. Iako nisu prošla ni 24 sata, svi turski mediji su prenijeli vijesti (Sabah, Trt Haber, Hurriyet, Cumhuriyet, Milliyet, Anadolu Agency, CNN Turk, Haber Turk itd.). Također, vijest su prenijeli i svjetski najpoznatiji mediji na arapskom jeziku (El-Kuds, Aldžazira, El-Umme itd.). Turski predsjednik Erdogan je na sljedeći način na društvenim mrežama prokomentarisao šejhovo preseljenje na ahiret:
Muhammed Emin Saraç hocamıza Cenab-ı Allah’tan rahmet niyaz ediyorum.
(Molim Uzvišenog Allaha da našem profesoru Muhammedu Eminu Saraču podari rahmet.)
Za Akos.ba piše: Jusuf Džafić
