Olimpijski muzej vraća stari sjaj
Još nekoliko dana i obnovljeni Olimpijski muzej XIV ZOI trebao bi otvoriti vrata. Muzej, nacionalni spomenik BiH je do 27. aprila 1992. bio smješten u Mandića vili, veleljepnom zdanju izgrađenom 1903. po projektu Karla Paržika.
Granatiranom i uništenom iz kojeg je uz pomoć zaposlenika, brojnih ljudi i civilne zaštite Mejtaš, evakuirano što se moglo evakuirati i prebaciti u Zetru u kojoj će, iako je i ona granatirana i uništena, preživjeti do današnjih dana. I povodom obilježavanja 20 godina XIV ZOI biti obnovljen i otvoren 2004. u prostorijama Olimpijskog komiteta BiH.
Fasadna plastika
Poznati bh. umjetnik Edin Numankadić, direktor Olimpijskog muzeja OKBiH, kaže da je obnova pri kraju.
-Rekonstrukcija objekta je bila osjetljiva naročito po pitanju fasada s obzirom na to da je objekt bogat fasadnom plastikom.
Numankadić kaže da su sve to uspjeli zahvaljujući Olimpijskom komitetu BiH koji je preuzeo Muzej, odnosno “čitav taj proces vodi Olimpijski komitet i zahvaljujući njemu, Gradu Sarajevu, Vijeću ministara BiH, UNESCO-u, nadam se da ćemo to privesti kraju”.
Bit će i preinaka projekta, odnosno uvodit će se lift koji će služiti i za invalidne osobe, a i omogućiti da se vide dešavanja u Muzeju kroz sve njegove etaže.
U podrumskom dijelu objekta bit će servisni dio, dakle, sve ono što je potrebno da opslužuje Muzej, arhiva, a predviđen je i kafić (na dispoziciji će biti i posjetiteljima) i sala za sastanke. U prizemnom dijelu će se nalaziti izložbeni prostor sa gift shopom, na prvom katu izložbeno-galerijski prostor, dok će na zadnjoj etaži, u potkrovlju, biti službene prostorije.
Olimpijski muzej u Zetri godišnje posjeti 10.000 ljudi, pretežno stranaca, zatim Bosanaca i Hercegovaca koji više u BiH ne žive. U grupnim posjetama prednjače Slovenci. Olimpijada u Sarajevu bila je izuzetno pozitivan događaj. Njom smo zadivili svijet.
– I dan-danas ljudi sa nostalgijom dolaze i sjećaju se te olimpijade, kaže Numankadić, kao i da je riječ o jedinom muzeju sporta u BiH i da je “važno njegovati i čuvati tu tradiciju i kulturu”.
Mapa grafika
akos.ba
