400 godina od smrti Hasana Kafije Pruščaka: Najveći bošnjački mislilac 16. stoljeća

U 2015. se navršava 400 godina od smrti Hasana Kafije Pruščaka, za kojeg mnogi tvrde da je bio najveći bošnjački mislilac 16. stoljeća, ali i jedna od najpoznatijih ličnosti iz svijeta arapsko-islamskih nauka u evropskom dijelu Osmanskog carstva

Nije onda čudno što su u spomen ovog duhovnog diva, čiji se originalni rukopisi nalaze u bibliotekama Beča, Berlina, Bratislave, Istanbula, Pariza, Leipziga, Kaira, Dresdena, kao i u SAD-u na više mjesta, djelatnici Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka iz Sarajeva odlučili u oktobru održati naučni skup, čije pripreme se, kako smo saznali od direktorice Instituta dr. Dževade Šuško, privode kraju.

Nagradio ga sultan

Institut je i prošle godine, obilježivši sto godina od ustoličenja reisul-uleme Džemaludina ef. Čauševića, doprinio ukazivanju na značajnu ulogu Bošnjaka u historijskoj, kulturnoj i političkoj povijesti Bosne i Hercegovine, a na skupu u povodu 400 godina od smrti Hasana Kafije Pruščaka, koji je, koliko je dosad poznato, napisao 17 djela iz različitih znanstvenih oblasti i vjerskih disciplina, učestvovat će akademik Enes Karić, dr. Fehim Nametak, dr. Omer Nakičević, dr. Ismet Bušatlić, dr. Fazileta Hafizović, dr. Zuhdija Adilović, dr. Munir Mujić, prof. dr. Esad Zgodić, dr. hfz. Elvir Duranović…. O još nepoznatim podacima iz Pruščakovog života i djela govorit će u Gazi Husrev-begovoj biblioteci i dekan Istanbulskog univerziteta prof. dr. Murteza Bedir, što će biti vjerovatno među najzanimljivijim izlaganjima. Jer, zna se tek da je Hasan rođen u Pruscu 1544, da je školovanje nastavio u Carigradu, u kojem provodi devet godina, i vraća se u Bosnu 1583. nakon što je, ličnim ukazom sultana Mehmeda III, imenovan za kadiju prusačkog kadiluka. Sudjelovao je i u važnim bitkama kao savjetnik u štabu turske vojske, ali je i cijeli njegov život, a posredno i život mnogih drugih, obilježen njegovim najpoznatijim djelom, moralno-političkom raspravom o uređenju društva i države “Temelji mudrosti o uređenju svijeta”.

“Napisao ga je na arapskom jeziku”, objašnjava nam dr. hfz. Elvir Duranović, dodajući: “Kako ga je sultan htio pročitati, Pruščak ga je preveo na staroosmanski, da bi mu potom Mehmed III za nagradu dodijelio doživotno prušački kadiluk, pod uslovom da predaje učenicima vjerske i svjetovne nauke. A to je bio njegov najdraži životni poziv. Sebe je smatrao učiteljem i profesorom više nego kadijom, pa kaže nerijetko ‘iskušan sam kadilukom’, ‘nametnut mi je kadiluk’. Nije sebe pronalazio u sudijskoj ulozi i čim bi mu se pružila prilika, podučavao bi druge. Eto, otišao je u Srijem da bude kadija i odmah je okupio oko sebe učenike. U tome je uživao” i napominjući da njegove zadužbine, džamija, medresa, mekteb i danas postoje u Pruscu.

“Medresa, tekija i sudnica su u jednoj zgradi, tu je i njegovo turbe, gdje su ukopani on i njegova supruga koji, koliko se zna, nisu imali potomaka. Postoji mjesto koje je nazvano po njegovom hanu, Han, i vjerujem da će se u vremenu koje dolazi i u kojem će se djelu Pruščaka sigurno posvetiti veća pažnja, taj han obnoviti”, smatra dr. Duranović, naglašavajući da je vodovod koji je Pruščak napravio i dan-danas u upotrebi, te napominjući da je Hasan Kafija izvan Prusca podigao svoje vakufe oko kojih se formirala nova mahala. Nazvala se Novo Naselje.

Izvan BiH ne prestaje naučno zanimanje za njega, o čemu svjedoči, navodi mr. hfz. Sumeja Ljevaković – Subašić, i činjenica da je nedavno profesor s Islamskog univerziteta u Maleziji objavio specijalnu ediciju jednog njegovog djela, a uskoro priprema drugu posvećenu temeljima vjerovanja “Džennetska bašča”.

Kako biti dobar vladar

Sagovornici kažu da su život i djelo Hasana Kafije Pruščaka najviše okrenuti politici, filologiji, pravu, spekulativnoj teologiji i logici, zastupljeni i u sadašnjem bh. obrazovnom sistemu, ali ne onoliko koliko bi to trebalo.

“Dok sam pisao doktorski rad, bavio sam se i Ajvatovicom, dovištem, istraživao sam Pruščaka. Danas se jako slabo obilazi njegov mezar, mnogo veća pažnja se posvećuje Ajvaz-dedi, a ranije je bilo drugačije”, tvrdi dr. Duranović, koji misli da to nije dobro. “U svome doktoratu sam kazao, što su mi neki i zamjerili, da je narod u Pruscu sve osobine Hasana Kafije Pruščaka pripisao Ajvaz-dedi. To nije samo moja ideja. Prije su o tome govorili Fehim Nametak i Amir Ljubović, ali ja sam to pokušao i dokazati. Narod traži u svojim vizijama osobu sličnu sebi, da bi ga digao na tron evlije. Evo, i Gazi Husrev-beg u narodnoj tradiciji nije evlija, a pogledajte šta je sve uradio… Evlije su obični ljudi, jer narod hoće da kaže da običan čovjek može dostići visoki stepen”, govori dr. Duranović.

No, najvažniji događaj na skupu će biti promocija knjige na oko 300 strana u kojoj će se naći već pomenuto najpoznatije Pruščakovo djelo “Temelji mudrosti o uređenju svijeta”.

“Objavit ćemo originalno djelo, na arapskom, ali i ono koje je Pruščak preveo na staroosmanski. Dat ćemo reprint tog faksimila koji imamo ovdje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci i za koji su naučnici u 18. stoljeću iskazali interesovanje, preveli ga na francuski, mađarski i na njemački, a tek onda ga Safvet-beg Bašagić prevodi na bosanski. Šezdesetih godina prošlog vijeka dr. Amir Ljubović pravi novi prijevod s komentarima, tako da će ova knjiga sadržati sva ta izdanja, odnosno sve te prijevode, i na engleski, i na moderni turski jezik”, otkriva dr. Šuško, napominjući da će publikaciju činiti i bibliografija Pruščakovih radova, kao i bibliografija radova o Pruščaku, sve s napomenama.

Inače, ističe mr. hfz. Sumeja Ljevaković – Subašić, na skupu će biti predstavljena i interaktivna online prezentacija, koja će biti dostupna široj javnosti, prvenstveno nastavnom osoblju i učenicima, a u kojoj će se na atraktivan i pamtljiv način sagledati cijeli život i djelo Hasana Kafije Pruščaka.

Saznajemo da je već desetak donatora osiguralo finansijsku podršku skupu o čovjeku koji je još prije 400 godina dao kritički osvrt o tome kako rukovoditi jednom državom, kako biti dobar vladar. U nekim pasusima Pruščak je bio vrlo kritičan, naročito onda kada objašnjava kakav bi trebalo da bude vladarov odnos prema narodu, prema vojnicima, kada govori o korupciji, o uzrocima propasti društva, pa nam se čini suvislim istaći da bi ovaj događaj, čiji je pokrovitelj reisu-l-ulema IZ-a u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, dobro bilo da proprate svi današnji stranački i državni prvaci. Ili što je još bolje, da dobro iščitaju knjigu.

Oslobođenje