25 godina Islamic Relief-a u BiH: U službi humanosti

Islamic Relief je osnovan u Engleskoj 1984. godine kao odgovor na patnje ugroženih širom svijeta i danas je jedna od najvećih humanitarnih organizacija u svijetu. Ima ogranke u 46 država svijeta te je pridružena članica UN-a koja radi na ublaženju siromaštva u zajednicama pogođenim ratovima ili prirodnim nepogodama.

Na početku svečanosti obilježavanja 25 godina rada u sarajevskom hotelu Holliday, gdje je otvoren prvi ured ove organizacije u opkoljenom Sarajevu, prisutnima se obratio Semir Velija Kukuruzović, direktor Islamic Relief-a Bosne i Hercegovine. On je izjavio da je ova organizacija 26.10.1992. godine u Sudu Bosne i Hercegovine registrovana kao prva strana humanitarna organizacija.

   Njeni radnici i volonteri su pružali pomoć od vrata do vrata u opkoljenom Sarajevu. Mnogi su na taj način poginuli ili ranjeni.

 “To što smo bili prvi koji su pritekli u pomoć stanovnicima Bosne i Hercegovine čini nas jako ponosnim jer smo odgovorili na izazov zbog kojega je i osnovan Islamic Relief. Još više razloga za ponos imamo danas jer smo još uvjek tu za one koji nas trebaju. Bit ćemo tu, ako Bog da, do kad bude potrebe. Vjerujemo da će Bosna i Hercegovina jednog dana udahnuti punim plućima i da će mladi naraštaji iskoristiti njene resurse za dobrobit svih građana.”

Priča o dječaku koji je tražio jaje

 Na svečanosti je prikazan kratki film o ratnoj priči u kojoj je glavna uloga bio upravo direktor Kukuruzović. Naime, radi se o dešavanjima iz opkoljenog Sarajeva. Četverogodišnji dječak Ahmed, njegov sestrić  koji je izgubio oca bio je jako gladan. On je mnogo volio jaje na oko. Tražio je od svoje mame danima da mu napravi, ali je tada u Sarajevu jaje bilo misaona imenica. Ona mu je na papiru nacrtala tavu i u njoj jaje na oko, a dječak je počeo da jede taj papir. Jedva su mu oteli dio papira. Tako skrhan slijedeći dan Velija je došao na posao u Islamic Relief. Tokom jutarnjeg razgovora jedan od prisutnih je upitao koju bi hranu poželjeli da imaju jesti. Velija je odgovorio da bi želio jedno jaje. Prisutni su se čudili njegovoj želji, a kad im je ispričao događaj s njegovim sestrićem nastao je muk, razgovori su utihnuli. Među gostima tog dana je bio dr. Vesim. Slijedećag dana on je došao u Islamic i pozvao Veliju u drugu kancelariju te iz džepa izvadio jaje. Njegovoj radosti nije bilo kraja. Jedva je čekao da završi obaveze za taj dan i da ode kod sestre. Jako iznenađen i u nevjerici Velija je upitao dr. Vesima gdje je nabavio kuhano jaje. On mu je objasnio da je išao u egipatski bataljon UNPROFOR-a kako bi ispunio želju dječaka. Kad je došao kući i dao Ahmedu jaje njegova radost bila je ogromna. Pozvao je brata, mamu, nanu i ostale ukućane da im pokaže šta mu je daidža donio. Kad su Ahmed i njegov brat Tarik pojeli jaje Ahmed je pitao daidžu u kojoj je ruci donio jaje. Na pitanje zašto Ahmed je odgovorio da želi da poljubi tu ruku. Te riječi rasplakale su sve ukućane.

 Dr.  Hany el-Benna, osnivač Islamic Relief-a se u svom izlaganju prisjetio početaka rada organizacije u Britaniji i u Bosni, posebno ističući ključnu činjenicu koja pokazuje i dokazuje ispravnost misije i vizije na kojoj je utemeljen rad ove organizacije. Nakon dešavanja 11.09.2001. godine u Americi došlo je do zatvaranja mnogih humanitarnih organizacija širom svijeta. Međutim, Islamic Relief je počeo još brže da raste zahvaljujući upravo transparentnosti u radu.

Bosna ima posebno mjesto u historiji i u radu Islamic Relief-a.  Ovih 25 godina pokazuje da se ova organizacija trajno posvećuje zajednicama sa kojima radi i ne odlazi sa terena kada političari odu, a TV kamere se isključe, istakao je Naser Haghamed, izvršni direktor Islamic Relief Worldwide.

Tokom ratnih godina, Islamic Relief je osigurao više od 700 tona pomoći. Pomogli su ljudima da proizvode hranu, vraćajući time smisao za život u njihovu svakodnevnicu.

Kada se rat završio, Islamic Relief je započeo dugoročni projekat renoviranja kuća za 12.000 povratnika i obnavljanja škola i zdravstvenih ustanova. Pokrenuli su trogodišnji projekat dodjele krava, staklenika i rasada malina kako bi siromašne porodice ponovo postale samostalne.

Pomoć srpskim povratnicima u Bočinji

U maju 2014. godine, kada je u Bosni i Hercegovini bilo proglašeno vanredno stanje zbog razornih poplava, Islamic Relief je pokrenuo hitan poziv za prikupljanje pomoći. Jedan od projekata  koji je realizovan u tom periodu jeste pomoć stanovnicima maglajskog sela Bočinja. O tom projektu prisutnima na svečanosti govorio je Boro Jeftić, predsjednik MZ Bočinja i Udruženja Održivi povratak. On se zahvalio na pomoći Islamic Relief-a na obnovi kuća i izrazio nadu da će se saradnja nastaviti.

Predstavljena je i dobra praksa u Islamic Relief-u da raniji korisnici njihove pomoći kad odrastu i zaposle se postaju donatori jetima ili učestvuju u drugim projektima.

Islamic Relief realizuje projekte stranih donatora u Bosni i Hercegovini, ali i prikuplja sredstva za projekte širom svijeta čime se šalje pozitivna poruka u svijet da je ovo društvo prošlo trnovit put od onih koji su bili u potrebi do onih koji pomažu drugima.

 Aktivnosti Islamic Relief-a su pomogle mnogim građanima Bosne i Hercegovine, ali i sama organizacija je rasla kroz te aktivnosti. Njen budžet sa početku narastao je sa jednog na četiri miliona funti. Organizacija je ojačala svoju infrastrukturu. Rat u BiH ih je otvorio prema svijetu i povezao sa UN-om. To je bila prekretnica za širenje porodice Islamic Relief-a u cijelom svijetu koja danas broji 46 članica.

Za Akos.ba piše: Voloder Sanadin