Značaj dojenja za majku i bebu
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje da bebe konzumiraju samo majčino mlijeko u prvih šest mjeseci a nakon šestog mjeseca, dojenje se treba nastaviti do dobi od dvije godine uz postepeno davanje ostale lahke hrane.
Šta je to majčino mlijeko i od čega se sastoji?
Nećemo pogriješiti ako kažemo da se čovjek sastoji od molekula. Svaki trenutak razdoblja pripreme za novu fazu života započinje razvojem molekula i nastavlja se tokom devet mjeseci je čudo. Ova čudesna avantura ne završava se porođajem, već se nastavlja s majčinim mlijekom. Ova savršena tekućina koja mijenja oblik prema potrebi vaše bebe predmet je istraživanja naučnika. Budući da su djeca bespomoćna od trenutka kada im se otvore oči, majčino mlijeko u prvih šest mjeseci (najmanje) je najvažniji izvor njihovog preživljavanja.
Neke od prednosti majčinog mlijeka za bebe:
– Majčino mlijeko spriječava većinu bolesti –
Istraživanja pokazuju da su djeca koja su bila dojena mnogo zdravija od druge djece u kasnijim godinama. Kod dojenčadi, rizik od infekcija gornjih dišnih puteva, upale pluća i proljeva je vrlo nizak. Osim toga, rizik od pretilosti i bolesti koronarne arterije također je nizak kod djece koja doja. Njihove sposobnosti percepcije i prepoznavanja bolje su zahvaljujući dugotrajnim masnim kiselinama u majčinom mlijeku. Nadalje, njihovo mentalno doba naprednije je od njihovih vršnjaka i razvijeni su u potrebnim neurološkim aspektima. Njihovo držanje usta i brade je pravilnije; oni imaju manje propadanja zuba. Rizik od limfnih tumora je manji kod beba koje su dojene više od šest mjeseci. Rizik od dijabetesa smanjuje gotovo polovicu djece koja su dojena više od godinu dana.
-Potiče mozak i mentalni razvoj-
U nekim istraživanjima koja istražuju razvoj mozga dojenih beba, pokazuje se da postoji razlika između razvoja mozga i drugih beba koje nisu dojene. Istraživanja pokazuju da dojenčadi imaju veće bodove inteligencije (IQ).
-Postporođajna depresija majke je manja-
Postporođajna depresija može se razviti ubrzo nakon porođaja i općenito utječe na 15 % majki. Rizični rizik depresije kod žena dojilja je nizak u usporedbi sa majkama koje ne doje novorođenče.
-Korisne hranjive tvari u majčinom mlijeku-
Proteini: Postoji devet proteinskih frakcija u majčinom mlijeku; visoko bogati proteini i aminokiseline.
Ugljikohidrati: ugljikohidrat u majčinom mlijeku je laktoza, tj. mliječni šećer. Laktoza igra veliku ulogu u regulaciji šećera u krvi za bebe. Također, ima učinak jačanja apsorpcije kalcija. Galaktoza je dio laktoze koja čini da se tkivo mozga bebe razvijaja kombiniranjem sa masti. Laktoza uzrokuje povećanje bezopasnih mikroorganizama u crijevima kao i probiotički učinak. To također smanjuje crijevne infekcije do određene mjere.
Masti: Masti su glavni izvori energije novorođenčadi. Bebe koje trebaju masne kiseline za razvoj mozga dobivaju ih iz majčinog mlijeka. Masnoće su od ključne važnosti za njih. U majčinom mlijeku nalaze se nezasićene masne kiseline koje su neophodne za funkcije retine u očima zajedno s razvojem mozga i nervnog sistema.
Minerali: U majčinom mlijeku se nalaze kalij, natrij, kalcij i cink. Svi ovi minerali oblikovani su u skladu s razvojnim potrebama bebe i zauzimaju svoje mjesto u razvojnom procesu.
Enzimi: Postoji više od 20 enzima u majčinom mlijeku. Dok neki dio tih tvari olakšava probavu kod beba, neki drugi dio doprinosi neutralizaciji mikroba u tijelu na ćelijskoj osnovi.
Izvor: Dailysabah
Redakcijski prijevod sa engleskog jezika
