Život ježeva

Piše: Salih ef. Haušić

Jutros je zahladnilo, pa se pitam gdje li se sklonuo jež koji noću navraća do moje kuće da obere ostatke hrane koju ostavljamo mačkama. I to me podsjeti na život ježeva. Njihove bodlje ih štite od neprijatelja, ali ih sprečavaju da se jedni drugima približe. Međutim, kada nastupi zima, oni su prinuđeni da se zbiju jedni uz druge, da bi se zagrijali i preživjeli zimu. Kada osjete hladnoću, oni se zbiju jedni uz druge, a kada osjete veliku bol zbog bodlji koje ih povrjeđuju, oni se udalje jedni od drugih. I tako rade čitavu zimu. Stalna zbijenost ih povrjeđuje, a stalna udaljenost ih rashlađuje i dovodi njihov život u opasnost.

Mi ljudi smo u tome slični ježevima. Potrebna nam toplina i bliskost, ali mi svojim bodljama, jezicima i postupcima, često povrjeđujemo jedni druge.

Zato:
– ne traži prijatelja bez (bodlji) mahana, jer takav ne postoji.
– ne traži bračnog druga bez nedostaka, jer ćeš do kraja života ostati neženja.
– i ne traži savršenog rođaka, jer ćeš pokidati sve rodbinske veze.haušić

Nego trpi bodlje drugih, da bi preživjeo.

Ako hoćeš da živiš sretan život, nemoj sve komentarisati i nepotrebno istraživati život drugih. Zadovolji se s dobrom koje oni prema tebi pokazuju, a skrivenu stranu njihovih života ostavi Gospodaru ljudi, neka im o sudi.

akos.ba