Zaštita kulturnog blaga Glamoča: Zahtjev za proglašenjem nacionalnim spomenikom Odžak Filipovića

Kompleks Odžak i mezarje Filipovića se nalazi, u selu Odžak, 13 kilometara od središta Glamoča, a uništen je u napadima uskoka i hajduka 1876. godine. Odžak Filipovića je predstavljao važno kulturno – historijsko naslijeđe BiH, iz razloga što je tu smješten Odžak Filipovića, odnosno kule, zgrade za stanovanje, mektebi, ruždije, i kasarne Filipovića, kao i džamija i mezarje

Medžlis Islamske zajednice Glamoč podnijet će zahtjev Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine da se nekadašnji kompleks Odžak i mezarje Filipovića proglasi nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Kompleks Odžak i mezarje Filipovića se nalazi, u selu Odžak, 13 kilometara od središta Glamoča, a uništen je u napadima uskoka i hajduka 1876. godine. Odžak Filipovića je predstavljao važno kulturno – historijsko naslijeđe Bosne i Hercegovine, iz razloga što, kako se navodi, samo mu ime kaže, tu je smješten Odžak Filipovića, odnosno kule, zgrade za stanovanje, mektebi, ruždije, i kasarne Filipovića, kao i džamija i mezarje.

“Ovo je zapravo ono što je ostalo od tih naselja danas. Kada je u pitanju porodica Filipović za njih se veže priča koja je iz 1570. godine, odnosno kada u Slavoniji Osmanska vojska hapsi, kanonika fra Franju Filipovića. On je u Slavoniji bio poznat kao hrabar vojskovođa. Imao je svoju vojsku i zadavao je ozbiljne probleme Osmanskoj državi u tom periodu. No, oni njega hapse, za vrijeme Ferhat paše Sokolovića i iz bojazni da ga ne bi oslobodili Hrvati kasnije, prebacuju ga u BiH. Po naredbi sultana 1573. godine Franjo Filipović se prebacuje u Istanbul, i godinu kasnije, 1574. godine on je prihvatio islam, dobio ime Mehmed beg Filipović i dobio je zijamete i timare u opštini Glamoč”, kaže u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Arif Kovačević, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Glamoč.

– Važan strateški značaj u 16. vijeku 

Filipovići su inače, bili jedna od najuglednijih i najbogatijih porodica u tom vremenu u Bosni i Hercegovini. Iza sebe su ostavili vakufe koji su 1876. u napadu uskoka, hajduka, kada je već njihova moć i snaga oslabila, kada je u Odžaku bilo nešto begovskih porodica, žena i djece uništeni.

“Oni su napadnuti i brutalno, svirepo pobijeni. Tada je Odžak Filipovića uništen. Nakon što je učinjena konsolidacija, nakon što su te hajdučke čete poražene na Glamoču život se vratio u njega. Naime, nakon što su uništili Odžak Filipovića hajdučke čete su se usmjerile prema Glamoču i željeli da osvoje i Biograd ili Glamoč. Tu su poraženi, pa su pobjegli. Tada je jedan dio begovskih kuća obnovljen i život se u određenom smislu nastavio, a jedan dio njih se nakon toga preselio u Glamoč gdje su kupili posjede u gradskoj zoni i nastavili život”, kaže Kovačević.

Naglašava da je plan Medžlisa Islamske zajednice Glamoč da se u narednom periodu bave zaštitom te vrijedne kulturno istorijske baštine.

“Prikupljamo arhivsku građu, materijale i sve ostale dokumente do kojih smo mogli doći i predat ćemo Komisiji za zaštitu kulturno-istorijskih spomenika BiH. Želja nam je da se to bar zaštiti, da se zna o kakvom se lokalitetu radi, da ostane zapisano o historijskoj važnosti i značaju ne samo Odžaka Filipovića nego i Glamoča. Glamoč je inače, u periodu, odnosno godinama o kojim govorim 1570. imao važan strateški značaj i uporište jer je sprečavao upade hajduka, uskoka i inače, je imao vrlo važan značaj kada je u pitanju Osmanska država i njen odnos sa Mletačkom republikom koja je ovamo radila invazije. Želimo da taj spomen na te hrabre ljude iz Glamoča, ostane zapisan, a i da se ovi arheološki ostaci možda nekada u budućnosti i obnove”, cijeni Kovačević.

– Nišani Hasan bega Bašića i Abdulkerim bega Filipovića među najvećim u BiH 

Iako uništeni i dalje su jasno vidljivi ostaci zidina koje su opasavale Odžak Filipovića, a u dosta dobrom stanju su i tamnica kao i temelji kula sa kojih se branilo ovo utvrđenje. U okviru mezarja nalazi se džamija Filipovića, odnosno njeni ostaci.

“Možda neko nekada nešto i učini da se ti temelji džamije zaštite i sačuvaju. Ovo je jedna od lokacija koja je bila obrasla i zarasla, a koju smo očistili i sačuvali koliko smo mogli. Jedan naš aktivista Samir Halak je sam očistio, uradio, sredio ovu lokaciju, tako da ćemo ovdje sada nastaviti radove na podizanju nišana”, ističe Kovačević.

Inače, u okviru mezarja Filipovića sačuvana su dva nišana i to impozantne veličine, jedan od preko dva, a drugi od preko tri metra i spadaju među najveće ne samo u BiH nego i regiji.

“Veliki nišan pripada Hasan begu Bašiću, a drugi, manji Abdulkerim begu Filipoviću. Zanimljivo je da su ta dva nišana u ovom mezaju jedini od tih starih ostali nedirnuti i da su jedini ostali uspravni. Riječ je inače, o dva šehida koja su poginula braneći Odžak Filipovića tada. Radi se o Hasan begu Bašiću koji je iz također, iz begovske stare porodice Bašića, ugledne, koji je došao u goste kod svojih prijatelja begova Filipovića i tu je u tom napadu branio Odžak. Tu je i preselio kao šehid. Također, Abdulkerim beg Filipović je isto poginuo tu. Na njegovom nišanu piše da je poginuo 7. augusta 1876. godine isti dan kada je napadnut Odžak. Tako da je to jedini dokaz koji mi imamo o momentima kada je uništen Odžak Filipovića. Interesantna je činjenica što su njihovi nišani ostali, dok su svi drugi porušeni”, navodi Kovačević.

Radeći nedavno na uređenju lokaliteta otkrivene su brojne vrijedni dijelovi kulturno-istorijskog blaga.

“Našli smo brojne figure i ploče na staro osmanskom jeziku koje mi ne znamo pročitati. Mi smo taj materijal sklonili u prostorije Islamske zajednice Glamoč kako bi kada dođe struka mogli protumačiti i vidjeti o čemu se ustvari radi”, zaključuje u razgovoru za Anadolu Agency Arif Kovačević, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Glamoč.

Akos.ba