Zanemarena kreativnost
U današnjem sistemu obrazovanja na postignuće se gleda kao rezultat na ispitu, dok manjina (u praktičnom djelovanju) teži tome da je postignuće stvoriti „široko obrazovane, sretne i zadovoljne mlade ljude koji su iskoristili svoje potencijale“.
Također, činjenica je da školski sistem svojim nastavnim programom i očekivanjima razvija prvenstveno lijevu hemisferu – zaduženu prvenstveno za govor, racionalne operacije i analizu (matematika, pisanje, prirodne nauke), dok se pažnja pridaje bitno manje razvoju desne hemisfere (prepoznavanje oblika, uzoraka i slika / dakle načinima na koji su stvari povezane, kompozicijama, umjetnošću, percepcijom i maštom). Upravo iz tog razloga, školski odgojno – obrazovni sistem ostavlja razvoj potencijala izvan ravnoteže.
Stoga je preporuka da se radi na uravnoteženju (i kompenzaciji dostupnim sredstvima, medijima, aktivnostima), potrebno je da više sistema i institucija surađuje te da se dovede do promjena na novou zakona. Dok se takve promjene ne realiziraju u praktičnom smislu, trebamo voditi računa da djetetu unosimo ravnotežu u njegovo razvijanje i obrazovanje onoliko koliko je u našim rukama.
Koje potencijale može osloboditi kreativnost i zašto je to važno, najprije u mlađoj dobi, a onda odrasloj, kako nam to pomaže?
Kreativnost je stvaralačka sposobnost koja može, ali i ne mora biti osobina. Kreativnost kao stvaralaštvo odnosi se na stvaranje novih i originalnih umjetničkih, tehničkih i naučnih tvorevina i kreativnost kao osobina ili skup osobina koje će stvaralaštvo omogućiti, potaknuti i izazvati. Kreativnost nije znanje u didaktičkom sustavu i ne pripada materijalnim zadacima već funkcionalnim. To opet znači kako se kreativnost ne može naučiti već samo uvježbavati, poput sporta. Više treninga omogućava i veće rezultate. Stoga je bitno djetetu stvoriti „obogaćenu“ sredinu, sadržaj koji je zanimljiv, raznolik i poticajan u okolini u kojoj dijete odrasta. Takva sredina djetetu pruža izazove i podiže standarde njegove uspješnosti. Kreativnost kod djece, a i kasnije u odrasloj dobi potiče osobine poput; fleksibilnosti, otvorenosti prema okolini, inicijativnost, rtiginalnost, ustrajnost prilikom rješavanja zadataka i problema, emocinalnu stabilnost te kritičnost.
Darovitost i kreativnost i naglasiti razlike
U Darovitost je najlakše pojmiti kada promatramo djete koje darovito, ono je rođeno s neuobičajenom sposobnošću da savlada određeno područje ili područja. Darovite osobe mogu i ne moraju biti kreativne. Darovite osobe koje nisu kreativne u odrasloj dobi postaju stručnjaci. Stručnost nije kreativnost. Stručnjaci ostvaruju visoke rezultate unutar svojeg područja, ali samo kreativne osobe mjenjaju to područje. Da bi ostvarili kreativno postignuće moramo naučiti kako transformirati puku tehničku vještinu u nešto kreativnije u nešto konceptualnije, interpretativnije i originalnije.
AUTOR ČLANKA: Nikolina Vodanović, mag.psych.
