Vi ste ovdje
Home > Magazin > Moj vrt > Vodič za vrtlare početnike -sjeme

Vodič za vrtlare početnike -sjeme

Sjeme će klijati samo kod prave kombinacije svjetlosti, topline i vlage. Ustvari, neka sjemena imaju prirodno u sebi hemikalije tzv. inhibitore klijanja koji odlažu klijanje sve dok sjeme ne dospije u idealne uslove.

Sjemena povrća uglavnom dobro klijaju bez perioda hlađenja, odnosno stratifikovanja. Pošto je temperatura zemljišta u svemu ovome veoma bitna, termometar bi bio dobra investicija.Sjeme se može sijati u zaštićenom prostoru,u tople lijehe, hladne lijehe i direktno u polje.

Ukoliko temperatura zemlje u koju se sije nije odgovarajuće, za klijanje će trebati duže vremena. Ekstremno visoka temperatura može ubiti klicu isto kao što i temperatura ispod nule može oštetiti sjeme nekih biljaka.

Neke biljke vole da im je toplije, kao što su paprika i paradajz (oko 25 stepeni), dok salata i špint vole hladnije (10-15 stepeni).

Sa sjemenom uglavnom dodje i upustvo za sjetvu, pa je poželjno pratiti ta upustva. Međutim, veoma je važno u kakvim je uslovima sjeme čuvano, koliko je staro i sl. Sjeme prase/poriluka, paštrnjaka, luka gubi klijavost nakon jednu godinu, dvije godine ne gubi klijavost sjeme: kukuruza, peršuna, bamije, tri godine: grašak,grah, mrkva, šparoga, četiri godine: paprika, paradajz, tikva, cikla, kelj pupčar, pet godina: kupus, brokula, karfiol, celer,krastavac, patlidžan, kelj, endivija, špinat, salata, rotkvica, dinja, repa.

Sjeme koje sami proizvodimo treba dobro osušiti, čuvati u papirnim vrećicama, ili teglama koje ne zatvorimo previše čvrsto, da ipak ima zraka, etiketirano.

Unutra se mogu staviti vrećice sa silika gelom ili one male papirne kesice, koje dodju uz obuću, sa silikatnim kuglicama.Najbolje je tako upakovano sjeme čuvati u frižideru, na donjoj polici. Ponekad, čak ako smo sjeme pravilo čuvali i uskladištili, i nije staro, dođe do problema i sjeme ne klija.

Glavni razlog je neodgovarajući uslovi vlage, temperature i svjetlosti tokom klijanja. Neka sjemena treba pokriti supstratom/zemljom da bi klijala. Postoji kao neko pravilo, da sloj zemlje koji prekriva sjeme bude 1-1,5 veći od veličine sjemenke. Druga sjemena traže tamu, ali ne smiju se pokrivati zemljom, nego se sjeme rasporedi po vlažnoj zemlji, u plitkoj gajbici, a onda pokriju ovlaženim novinskim papirom, čim se primjeti da je sjeme počelo nicati, papir se skine i naravno ne treba dozvoliti da se papir osuši nego ga redovno vlažiti odstajalom vodom iz ručne prskalice (kad smo već kod vode, nastojte da zalijevate stajaćom vodom, neka makar dan odstoji u posudi).

Ovakav tretman zahtjevaju neke višegodišnje cvjetnice. Ima sjemena koja za klijanje traže da budu izložena svijetlosti. Ona se rasporede po površini zemlje i zalijevaju iz prskalice, nikako iz kante. Od povrća i začinskog bilja svijetlost za klijanje je potrebna kopru, salati (mada niče i kad se lagano prekrije supstratom) te nekim sortama paprika.

Veoma je teško uzgojiti povrće po principima organske ili ekološki prihvatljive proizvodnje. Još uvijek niste zakasnili  za sjetvu rasada povrća za sadnju u polju u kontinentalnim uslovima. Postoji nekoliko načina  za tretiranje sjemena pripravcima na bazi bilja umjesto hemijskim sredstvima. Ovdje su dva recepta za tzv. biljne kupke i nadam se da će vam biti od koristi.

Kupka od kamilice:

Pospješuje klijanje, spriječeva razvoj bakterija i gljivica, te pospješuje otpornost i brži rast.

Za kupku treba uzeti 5 gr suhih cvjetova kamilice i preliti sa 1 litar vrele vode, pokriveno ostaviti 2-3 sahata i procijediti. Namočiti sjeme, neka odstoji 1 dan. Sve sjemenke koje isplivaju na vrh su ili šture ili oštećene, pa njih bacite

Kupka od preslice

Povećava otpornost biljaka prema bolestima, gljivičnim oboljenjima i truhleži, učvršćuje biljno tkivo. Za kupku treba 2 kašike usitnjene suhe preslice preliti sa 1 litar hladne vode, te lagano kuhati 1 sahat. Tekućinu procijediti te razrijediti sa jednakom količinom vode.

Osim kamilice i preslice za namakanje sjemena može se koristiti i žara, maslačak, odoljen ili valerijana, sporiš (hajdučka trava, kunica) kora hrasta sa mladih grana.

Piše: Nazim Nurkovic, MUSALA TREND d.o.o.

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top