Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Historija i tradicija > Vekil Harč ili Hadžijska džamija – nacionalni spomenik BiH

Vekil Harč ili Hadžijska džamija – nacionalni spomenik BiH

Među Sarajlijama ova džamija je poznata kao Hadžijska džamija, a hafiz Čajlaković objašnjava da ovaj naziv potječe od toga što su nekada sarajevske hadžije odavde preko Alifakovca i Kozje ćuprije odlazile u Meku na hodočašće.

Vekil Harč džamija nalazi se u krajnjem istočnom dijelu grada Sarajeva, u blizini Šeher-Ćehajine ćuprije, na lijevoj obali rijeke Miljacke. Okružuju je ulice Toplik i Veliki Alifakovac.

Ovaj objekat sa svojom visokom kamenom munarom, mezaristanom, kamenom ogradom i česmom zajedno sa spomenutim mostom, Inat kućom, mezarjem Alifakovac i turbetima, te okolnim kućama koje se nižu po padinama Alifakovca, čini jednu vrijednu ambijentalnu cjelinu starog Sarajeva.

 Imam ove džamije, Muhamed ef. Čajlaković, navodi kako je džamija podignuta od strane Gazi Husrev-begova intendenta.

„Vekil Harč džamija nazvana je po osnivačevu zanimanju, Mustafi. Prema dokumentima iz Istanbula i ispitivanjima Hazima Šabanovića ustanovljeno je da je Mustafina mahala mogla nastati u vremenu od 1540. do 1545. godine, te vidimo da je njegova džamija mogla biti podignuta između 1541. i 1561. godine. Džamija se nalazi na lijevoj obali Miljacke, dosta je prostrana i zidana je od kamena, ćerpića i drveta, a nije nam sačuvana vakufnama ove džamije, iz koje bismo mogli saznati šta je vakif ostavio za njeno izdržavanje“ – kazuje nam efendija.

Među Sarajlijama ova džamija je poznata kao Hadžijska džamija, a hafiz Čajlaković objašnjava da ovaj naziv potječe od toga što su nekada sarajevske hadžije odavde preko Alifakovca i Kozje ćuprije odlazile u Meku na hodočašće.

„Sarajevske hadžije su prije polaska na hodočašće obavljale u njoj namaz za sretan odlazak i povratak, odakle bi ih stanovnici Sarajeva ispraćali i sa njima se opraštali“ – navodi Čajlaković.

Kasnije, u toku historije ove džamije i ovih prostora, džamija je bila izložena raznim sudbinama, od požara, rušenja, ali dobri ljudi su je iznova podizali i održavali.

Nad ulazom džamije nalazi se zapis o većoj obnovi iz 1938. godine, kada je Hadži Hasan-aga Neziragić dao nalog da se izvrše radovi na restauraciji džamije, a na osnovu peticije Medžlisa Islamske zajednice, graditeljska cjelina Hadžijska džamija sa haremom i česmom na zidu dvorišta proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Za Akos.ba: Rabija Arifović

Foto: Mubina Mumić

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top