U Maglaju promovisana knjiga o hifzu Kur’ana: Više od tri decenije posvećenosti Kur’anu pretočeno u naučno djelo
U organizaciji Medžlisa Islamske zajednice Maglaj, održana je promocija knjige hafiza dr. Maida Ibrahimovića pod nazivom „Hifz Kur’ana u Bosni i Hercegovini i Sandžaku 1984–2021.“, obimnog istraživačkog rada koji dokumentuje razvoj učenja Kur’ana napamet u savremenom kontekstu bošnjačko-muslimanske zajednice.
Kako je kazao autor, knjiga nije nastala samo kao rezultat doktorske disertacije, već kao plod više od 35 godina života posvećenog Kur’anu. Hafiz Ibrahimović trenutno obavlja imamsku dužnost u džematu Souk bunar u Sarajevu, a njegovo djelo već je prepoznato kao vrijedan doprinos nauci, vjeri i tradiciji.
Maglaj – grad koji čuva hafisku tradiciju
Moderator promocije, glavni imam MIZ Maglaj mr. Nevres-ef. Hodžić, istakao je kako je Maglaj izuzetno ponosan na svoje hafize, među kojima su: Hidajet-ef. Talić, Nermin-ef. Ibrahimović, Maid-ef. Ibrahimović, kurra hafiz Admir Husić, hafiz Edin Hamzić, hafiz Amar Herceg i hafiza Merjem Bešić.
Recenzent knjige, hafiz dr. Safet Husejnović, koji je kroz svoj rad bio muhafiz za 37 hafiza, naglasio je da je knjiga rezultat dugogodišnje posvećenosti i vizije koju je autor nosio još od svojih mektebskih dana. Istakao je da je ovo djelo nastajalo iz ljubavi, sa željom da se ostvari Božije zadovoljstvo.
Period između 1984. i 2021. – zlatno doba hifza
Odabrani vremenski okvir nije slučajan. Godina 1984. označava početak preporoda hifza u Bosni i Hercegovini, dok je 2021. godina zabilježila završetak hifza kod 63 hafiza i hafize. U cjelokupnom periodu, hifz je završilo ukupno 538 osoba. Knjiga pruža sistematiziran pregled biografija svih tih hafiza, kao i opis 72 porodice iz kojih potiču hafizi, među kojima je i porodica Ibrahimović.
Djetinjstvo provedeno uz Kur’an
U emotivnom dijelu promocije, hafiz Ibrahimović se prisjetio svojih početaka u Kuršumlija džamiji, gdje je sufaru naučio još 1986. godine pred mualimom Amirom Talić. Prisjetio se i svojih mujezina, Mustafe Ahmetagića i Mustafe Hodžića, koji su mu, kako je rekao, ostavili neizbrisiv trag u djetinjstvu.
Knjiga daje sveobuhvatan uvid u događaje, institucije, ljude i okolnosti koje su oblikovale praksu hifza u proteklih gotovo četrdeset godina. Osim naučne analize, ovo djelo ima i dokumentarnu vrijednost, jer čuva uspomene i biografije pojedinaca koji su dali veliki doprinos očuvanju učenja Kur’ana napamet.
Značaj knjige u obrazovanju i zajednici
Ova knjiga već je prepoznata kao vrijedan izvor i koristi se u obrazovnim ustanovama, naročito u medresama, gdje služi kao osnovna literatura za maturske radove. Nedavno je predstavljena i u okviru Škole Kur’ana u Centru za islamsko obrazovanje Matuzići, gdje je izazvala veliko interesovanje.
Knjiga hafiza Maida Ibrahimovića ne predstavlja samo naučni doprinos – ona je svjedočanstvo jedne duhovne misije, porodične predanosti i trajne posvećenosti Kur’anu kao temeljnom stubu bošnjačko-muslimanske duhovnosti.
Akos.ba
foto: preporod.info
